Rusiji treba novo topovsko meso, Putinov čovjek dobio težak zadatak: Tko odbije prijeti mu odmazda

Ruska vojska već godinama trpi velike gubitke u ratu protiv Ukrajine, a sve je više naznaka da Kremlj mora pronaći nove izvore ljudstva kako bi održao postojeći intenzitet borbi. Iako se Putin zasad ustručava od nove opće mobilizacije, strah od nezadovoljstva stanovništva i mogućih pobuna ne znači da je odustao od popunjavanja vojnih redova.

Jedan od mogućih izvora pojačanja je Čečenija, kojom već gotovo dva desetljeća autokratski vlada Ramzan Kadirov, jedan od najvjernijih Putinovih saveznika.

Kadirov mora osigurati 84.000 ljudi, odbijanje se navodno kažnjava odmazdom

Prema pisanju njemačkog Bilda, Kadirov je od svojih suradnika dobio nalog da za rat u Ukrajini osigura čak 84.000 muškaraca. Tu je brojku, navodi list, ponavljao i sam čečenski čelnik, tvrdeći da će se svi oni dobrovoljno prijaviti.

Međutim, takav bi odljev radno sposobnog stanovništva mogao imati ozbiljne posljedice za Čečeniju, koja ima približno 1,5 milijuna stanovnika. Kada se od ukupnog broja oduzmu žene, djeca i stariji, 84.000 muškaraca predstavlja značajan dio raspoloživog stanovništva.

Bild pritom navodi da se ne može govoriti o potpuno dobrovoljnom odlasku na bojište. Prema informacijama iz čečenskih oporbenih krugova, muškarci koji odbiju sudjelovati u ratu mogli bi se suočiti s odmazdom nad svojim obiteljima, uključujući fizičko zlostavljanje, mučenje i ubojstva.

Kadirov se, s druge strane, nalazi u položaju u kojem teško može odbiti zahtjeve iz Moskve. Iako u Čečeniji ima gotovo neograničenu vlast, ona uvelike ovisi o Putinovoj potpori, a eventualno suprotstavljanje Kremlju moglo bi ugroziti njegov položaj.

Za razliku od muškaraca koje bi poslao na bojište, Kadirov je za svoju odanost već dobio političke i materijalne nagrade. Bild navodi da mu je 7. listopada dodijeljen orden i titula počasnog arhitekta Rusije, dok je, prema medijskim izvještajima, Kremlj njegovu klanu prepustio i upravljanje metalurškim postrojenjem u ukrajinskom Mariupolju.

Rusija bi mogla mobilizirati još 300.000 ljudi

Čečenija nije jedini potencijalni izvor novih vojnika. Prema analizi portala UNITED24 Media, posljednjih se mjeseci sve češće govori o mogućnosti da Rusija mobilizira dodatnih 300.000 muškaraca.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron još je 25. rujna izjavio da je vrlo vjerojatno kako Rusija priprema mobilizaciju tolikog broja ljudi. U samoj Rusiji također raste zabrinutost zbog mogućeg novog vala mobilizacije nakon izbora, a takav scenarij posebno zabrinjava pripadnike političke i gospodarske elite.

Pritom postoji mogućnost da je dio mobilizacije već u tijeku, ali se provodi postupno i bez velike javne objave, u obliku takozvane prikrivene mobilizacije.

Koliko bi dodatnih 300.000 vojnika moglo promijeniti stanje na bojištu, analizirali su stručnjaci za sigurnost i vojna pitanja s kojima je razgovarao UNITED24 Media.

Prema podacima koje navodi taj portal, Rusija je u lipnju ove godine na ukrajinskom bojištu imala oko 721.300 vojnika. U slučaju mobilizacije dodatnih 300.000 ljudi, Moskva bi mogla brže nadoknađivati gubitke i dodatno opteretiti ukrajinsku obranu.

No, veći broj vojnika ne znači nužno i značajnije uspjehe na terenu.

Dronovi mijenjaju način ratovanja

Stručnjaci upozoravaju da je ratovanje bespilotnim letjelicama i robotiziranim sustavima znatno promijenilo stanje na bojištu. Zbog toga bi učinak dodatnih 300.000 ruskih vojnika mogao biti ograničen.

Hans-Petter Midttun, stručnjak Ukrajinskog instituta za sigurnost i pravo mora te bivši vojni ataše norveškog veleposlanstva u Kijevu, ističe da Rusija već ima brojčanu prednost na pojedinim dijelovima bojišnice, ali unatoč tome plaća visoku cijenu u ljudstvu i ne ostvaruje odgovarajuće teritorijalne dobitke.

Prema podacima koje prenosi UNITED24 Media, ruska vojska u rujnu je izgubila 46.230 ljudi, od kojih su dvije trećine poginule. Istodobno je zauzela neto 80,81 četvorni kilometar ukrajinskog teritorija. U listopadu su ruski gubici, prema navodima portala, dodatno porasli na rekordnih 54.400 ljudi.

Brojčana nadmoć ne jamči uspjeh na bojištu

Umirovljeni general-pukovnik Ralph Wooddisse, bivši zapovjednik NATO-a i savjetnik za obranu, upozorava da bi veći broj vojnika mogao predstavljati ozbiljniju prijetnju Ukrajini ako Rusija promijeni dosadašnji način ratovanja i prijeđe s iscrpljivanja protivnika na pokretljivije vojne operacije.

Za takvu promjenu, međutim, bile bi potrebne znatno bolja obuka, oprema i koordinacija, a zasad nema jasnih pokazatelja da Rusija planira takav zaokret.

Nije sigurno ni da bi svi mobilizirani završili na prvoj crti bojišta. Dio njih mogao bi biti raspoređen na logističke i druge pozadinske zadaće, čime bi se profesionalni vojnici i pripadnici ugovornih postrojbi oslobodili za odlazak na bojište.

Politički znanstvenik Judas Everett smatra da bi takvi vojnici mogli biti iskorišteni za održavanje postojećeg vojnog sustava, umjesto da ih se odmah šalje u borbe.

"Izložiti ih najvećoj opasnosti na bojištu vjerojatno nije plan", rekao je Everett, upozoravajući da Rusija mora osigurati velik broj ljudi i za obranu vlastitog teritorija od ukrajinskih napada dronovima.

Wooddisse, međutim, smatra da bi dio mobiliziranih ipak mogao završiti na prvoj crti jer Putin ima poteškoća s popunjavanjem redova profesionalnim vojnicima koji potpisuju ugovore s vojskom. Dodaje da bi njihova obuka vjerojatno bila nedostatna, što bi utjecalo i na njihovu borbenu učinkovitost i motivaciju.

Nova mobilizacija mogla bi se obiti Putinu o glavu

Osim vojnih, nova mobilizacija za Putina nosi i ozbiljne unutarnjopolitičke rizike. Dosad je nastojao zaštititi stanovnike najvećih ruskih gradova, posebno Moskve i Sankt-Peterburga, od izravnih posljedica rata, dok su se vojnici uglavnom regrutirali iz siromašnijih i udaljenijih regija.

Širenje mobilizacije moglo bi taj problem prenijeti i na stanovništvo koje dosad nije bilo toliko izloženo ratu. To bi moglo izazvati nezadovoljstvo među građanima, ali i unutar političkih i gospodarskih krugova koji imaju velik utjecaj u zemlji.

Everett upozorava da je Putin dosad rizik od nezadovoljstva nastojao kontrolirati ograničavanjem protoka informacija, represijom nad protivnicima vlasti i oslanjanjem na profesionalne vojnike koji su se navodno dobrovoljno prijavljivali.

"U Rusiji trenutačno postoji vrlo malo mogućnosti za iskazivanje nezadovoljstva. To se ne može učiniti na izborima, na ulici, pa čak ni na društvenim mrežama. Kremlj je izrazito osjetljiv na moguće rizike jer je svjestan da ne postoji ventil za ispuštanje nezadovoljstva", upozorio je Everett.

Dodatni problem predstavlja i gospodarstvo, koje se već suočava s inflacijom, povećanjem poreza i zatvaranjem poduzeća. Mobilizacija bi mogla dodatno pogoršati stanje jer bi se smanjio broj radno sposobnih ljudi, a državni izdaci za vojsku nastavili bi rasti.

Prema projekcijama koje navodi UNITED24 Media, ruski obrambeni proračun u 2027. godini trebao bi dosegnuti rekordnih 17,1 bilijun rubalja.

Everett smatra da bi nova mobilizacija teško pogodila rusko gospodarstvo, ali da je Putin spreman prihvatiti takvu cijenu kako bi nastavio rat.

"Mobilizacija će naštetiti gospodarstvu iz više razloga, ali čini se da je Putin spreman žrtvovati gospodarstvo kako bi ostvario svoje ratne ciljeve. Ruska elita to mu dopušta ili ga nije u stanju zaustaviti", rekao je.

Uz gospodarske, postoje i društveni rizici. Šira mobilizacija mogla bi potaknuti dodatni odlazak ljudi iz zemlje, kao što se dogodilo 2022. godine, ali i nakon početka ove godine.

Wooddisse upozorava da bi novo masovno pozivanje ljudi u vojsku moglo biti znak da Kremlj ne uspijeva ostvariti ratne ciljeve onako kako to predstavlja ruskoj javnosti i ostatku svijeta.