Prije nego što je Rusija silom ušla u Ukrajinu, Ilja Iljin uglavnom je tragao za ljudima nasukanima na moru. Danas traga i za saboterima.
Iljin, zamjenik zapovjednika finske obalne straže, sve češće motri tankere koji bi mogli počiniti sabotažu. Iza njega stoji mala vojska: deseci radara i kamera, brojni patrolni čamci, flota zrakoplova i helikoptera — svi raspoređeni kako bi nadzirali područje veličine Belgije, prenosi Politico.
Cilj im je otkriti sumnjivo ponašanje koje bi moglo ugroziti podvodne kabele kojima do Europe dolaze internet i električna energija.
Ipak, sabotaže se i dalje događaju — samo u Finskom zaljevu u posljednjih 18 mjeseci zabilježena su dva incidenta. Ukupno, u Baltičkom moru dogodilo se najmanje šest sumnjivih sabotaža od 2022., pri čemu je od 2023. oštećeno ili prekinuto 11 poznatih podmorskih kabela.
“Ovo postaje sve učestalije“, rekao je Iljin iz kabine 23-metarskog patrolnog broda dok valovi udaraju o trup. “Sve više smo svjesni rizika i pokušavamo pronaći način kako na njega pravilno odgovoriti.“
Dosadašnja oštećenja nisu izazvala šire društvene poremećaje. Svjetla su ostala upaljena, Wi-Fi je i dalje radio. No ipak, ti su incidenti uzdrmali Europu: što ako sljedeći napadi budu koordiniraniji, ozbiljniji? Što ako je to uvod u širu ofenzivu Rusije? Što ako to znači rat?
Scenarij kaosa nije teško zamisliti
Irska bi mogla izgubiti desetinu svoje električne energije ako budu prerezana tri kabela. Norveška EU-u isporučuje trećinu potrebnog plina putem podmorskih cjevovoda. Napad na bilo koji od tih ciljeva mogao bi izazvati energetski kaos — nestašice, eksploziju cijena, prisilna ograničenja u potrošnji.
“Svjedočimo novoj stvarnosti“, rekao je litavski ministar energetike Žygimantas Vaičiūnas. “Sve je više incidenata u Baltičkom moru koji bi mogli utjecati na tržišta, potrošače i poslovanje.“
“Te aktivnosti odgovaraju Rusiji”
Iako još nije nedvosmisleno dokazano da iza tih napada stoji Moskva, Vaičiūnas tvrdi: “U ovim okolnostima takve aktivnosti odgovaraju Rusiji… to je jedino logično objašnjenje.“
Za Rusiju, čak i minimalna šteta može posijati nesigurnost na Zapadu i stvoriti dojam da Moskva — ako poželi — može poremetiti svakodnevni život u Europi.
Drugim riječima, europske vode postale su novo poprište sve toplijeg Hladnog rata s Rusijom.
Europa i NATO u utrci s vremenom
EU i NATO ubrzano reagiraju: planiraju kupnju rezervnih kabela i dronova te jačanje vojne nadzorne infrastrukture. No dok američki predsjednik Donald Trump podriva temeljne saveze i ponavlja ruske narative, raste strah da bi se situacija mogla pogoršati.
“Oni su ohrabreni“, rekao je jedan diplomat EU, tražeći anonimnost. “Zato se moramo ozbiljno pripremiti.“
Prvo veliko buđenje dogodilo se krajem 2022., kada su misteriozno uništeni plinovodi Sjeverni tok. Iako su kasnije s tim povezani ukrajinski državljani, istraga još traje.
Od tada, sabotaže su pogodile telekomunikacijske, energetske i plinske veze između Švedske, Finske, Njemačke, Latvije i Estonije. Prije nekoliko tjedana ponovno je oštećen komunikacijski kabel između Berlina i Helsinkija.
Kako izgleda sabotaža pod morem
Sabotaže su iznimno jeftine i jednostavne: “Dovoljno je potplatiti kapetana da spusti sidro“, kaže Christian Bueger, profesor međunarodnih odnosa i pomorske sigurnosti. A sidro lako može dohvatiti kablove, jer Baltičko more prosječne je dubine 52 metra, a Finski zaljev svega 38.
Podmorski kabeli za prijenos podataka tanki su poput ruke i teški samo 3 kilograma, dok su energetski kabeli širi i teži do 65 kg, ali i dalje ranjivi. Zakopani su 50-ak centimetara ispod morskog dna i mogu izdržati mreže za ribarenje — ali ne i udar sidra.
Popravci su teški jer postoji samo 80 brodova za tu svrhu u svijetu. I dok popravak kabela za podatke traje do dva tjedna, kod energetskih može potrajati mjesecima. Trošak? Od 5 do 150 milijuna eura.
Ruski kaos u “sivoj zoni“
I dok neki incidenti možda jesu bili nesreće, stručnjaci sumnjaju u druge — osobito one povezane s ruskim saveznicima, poput kineskog tankera Yi Peng 3, koji je u studenom prerezalo dva kabela.
“U situaciji bez formalnog rata, Rusija koristi mogućnost poricanja kao alat zastrašivanja i destabilizacije“, kaže Nick Childs iz Međunarodnog instituta za strateške studije.
Zato se sabotaže pod morem sada svrstavaju uz hibridne prijetnje poput kibernapada, dezinformacija i podmetanja požara u Europi.
Europa se budi
NATO je u siječnju najavio raspoređivanje fregata, dronova i ophodnih zrakoplova u sklopu programa „Baltic Sentry“. EU je najavila dodatna ulaganja od 540 milijuna eura u infrastrukturu do 2027. godine, uključujući kupnju rezervnih kabela i brodova za popravke.
Finska štiti energetsku infrastrukturu kao dio obrambenih planova. Estonija i Litva razmatraju zakone koji bi im omogućili zapljenu brodova izvan svojih teritorijalnih voda. Ujedinjeno Kraljevstvo koristi umjetnu inteligenciju za procjenu rizika od sabotaža.
No međunarodno pravo ne daje puno ovlasti izvan 12 nautičkih milja teritorijalnih voda. Brodovi tamo imaju pravo na „nedužni prolaz“ i podložni su zakonima zemlje čiju zastavu nose — što često znači da se protiv njih ne može ništa učiniti.
Kineski Yi Peng 3 je primjer: iako je pristao između Švedske i Danske, Peking je zabranio lokalnim vlastima da obave puni inspekcijski nadzor.
Budućnost podmorske sigurnosti
Ilja Iljin, s palube patrolnog broda, upozorava da su ruski teretni brodovi sve nepredvidljiviji. “Ovo su vrlo plitke vode, a ako brodovi izgube upravljivost, mogu nasukati u samo nekoliko sati“, kaže.
Neki brodovi, tvrdi, manipuliraju transponderima i time postaju „nevidljivi“. Zato za njega nema sumnje — Europa se mora prilagoditi novoj stvarnosti, piše Politico.
“Znamo gdje su podmorski kabeli“, kaže. “I spremni smo ih braniti.“
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!