Pregled ključnih izbornih izazova koji Europsku uniju očekuju u ovoj godini

Godina 2025. pokazala se presudnom za izbore s velikim ulozima diljem Europske unije.

Rumunjska se našla u središtu koordiniranih kampanja stranog upletanja na društvenim mrežama, dok poljski premijer Donald Tusk nije uspio konsolidirati poziciju svoje stranke protiv konzervativaca u predsjedničkoj utrci.

I dok su se kršćanski demokrati vratili na vlast u Njemačkoj, desničarski milijarder Andrej Babiš ponovno je izabran u Češkoj.

Sada Europska unija ulazi u 2026. godinu uz nastavak ruskog rata u Ukrajini na svojem istočnom krilu. Uz podjele među državama članicama oko toga kako najbolje podržati Kijev te rastuće napetosti između Unije i Sjedinjenih Američkih Država, glavni izbori u nadolazećoj godini ponovno bi mogli promijeniti politički i geopolitički položaj Europe.

Euronews donosi pregled ključnih izbornih izazova koji Europsku uniju očekuju u godini pred nama.

Mađarska: Kraj Orbánove ere?

Godina 2026. mogla bi označiti kraj najduljeg neprekinutog razdoblja vlasti u Europskoj uniji.

Viktor Orbán prvi je put obnašao dužnost mađarskog premijera od 1998. do 2002., a na vlasti je ponovno od svoje reizborne pobjede 2010. godine. U utrci za svoj šesti mandat suočava se s ozbiljnim izazivačem: Péterom Magyarom, bivšim insajderom Fidesza koji je postao oporbeni čelnik.

Orbánova stranka Fidesz i Magyarova stranka Tisza ne razlikuju se značajno u društvenim pitanjima poput prava LGBTQ+ osoba ili migracija, no Magyar snažno zagovara povećanje kupovne moći Mađara, koja je trenutačno među najnižima u Europi, kao i poboljšanje odnosa s Bruxellesom, koji i dalje uvjetuje isplatu višemilijunskih sredstava iz kohezijskih fondova poštovanjem vladavine prava.

Čini se da njegova kampanja nailazi na snažan odjek: prema najnovijim anketama, Tisza ima prednost od 13 postotnih bodova. No, kakav god bio ishod, glasovanje će imati posljedice daleko izvan granica Mađarske.

Španjolska, Njemačka, Francuska i Italija: Lokalni obračuni za nacionalne vlade

Četiri najveće sile Europske unije pripremaju se za regionalne i lokalne izbore koji će pokazati koliki zamah ima krajnja desnica te poslužiti kao svojevrsni termometar rastućeg nepovjerenja prema vlastima u Madridu, Berlinu, Parizu i Rimu.

U Španjolskoj se socijalistička stranka PSOE premijera Pedra Sáncheza još uvijek oporavlja od poraza na regionalnim izborima u Extremaduri 21. prosinca, gdje je zabilježila najgori rezultat u svojem tradicionalnom uporištu.

Istodobno je u Madridu vladajuća koalicija Pedra Sáncheza pod pritiskom nakon nekoliko korupcijskih skandala te se već treću godinu zaredom muči s donošenjem državnog proračuna.

Predstojeći regionalni izbori u Aragonu 8. veljače, u Kastilji i Leónu 15. ožujka te u Andaluziji, najvećoj španjolskoj regiji po površini i broju stanovnika, najkasnije do 30. lipnja, bit će ključni testovi ne samo za PSOE nego i za oporbenu Narodnu stranku (PP) desnog centra.

Francuzi će također izaći na birališta 15. i 22. ožujka kako bi diljem zemlje izabrali gradonačelnike – a baš kao i u Španjolskoj, ti će lokalni izbori poslužiti kao pokazatelj raspoloženja uoči predsjedničkih izbora 2027. godine.

U Italiji su lokalni izbori u velikim gradovima Rimu, Milanu, Bologni i Torinu odgođeni tijekom pandemije te su prebačeni na proljeće 2027. godine. Umjesto toga, birači će 2026. izaći na birališta samo u manjem broju gradova poput Venecije, Reggio Calabrije, Arezza, Andrije i Pistoije.

Talijani će također glasovati na referendumu o ustavnoj reformi pravosudnog sustava. Referendum će biti raspisan idućeg proljeća, no točan datum još nije određen. Smatrat će se testom javne potpore koaliciji premijerke Giorgije Meloni uoči parlamentarnih izbora 2027. godine.

Na kraju, nekoliko njemačkih saveznih pokrajina priprema se za regionalne izbore: Baden-Württemberg i Porajnje-Falačka u ožujku, a Saska-Anhalt, Berlin i Mecklenburg-Zapadno Pomorje u rujnu.

Švedska: Sjena stranog uplitanja

Uoči parlamentarnih izbora u rujnu, premijer Ulf Kristersson napisao je na platformi X da će „kada Švedska iduće godine izađe na birališta, to učiniti u ozbiljnoj sigurnosnoj situaciji koju moramo uzeti u obzir“.

Kristersson predvodi koaliciju centrista, socijalista, liberala i demokršćana, koja trenutačno u anketama ostvaruje rezultate slične onima s izbora 2023. godine.

Od tada se Švedska suočava s porastom nasilnog kriminala, što potiče desničarsku retoriku prisutnu diljem Europe, u kojoj se taj fenomen često naglašava kako bi se dao povod argumentima protiv migracija. No "ozbiljna sigurnosna situacija“ koja zabrinjava premijera zapravo je prijetnja stranog uplitanja.

Očekuje se da će švedski izbori biti test otpornosti demokracije u Europskoj uniji nakon stupanja na snagu Akta o digitalnim uslugama (DSA), koji se bavi izbornim uplitanjem na društvenim mrežama, kao i predloženog europskog Štita demokracije.

Danska: Pod pritiskom, kod kuće i u inozemstvu

Nakon što su prvi put od 1938. izgubili Kopenhagen, Mette Frederiksen i njezini socijaldemokrati sada se suočavaju s nacionalnim izborima.

Analitičari navode da se Frederiksenin oštar stav prema imigraciji nije isplatio. Ankete pokazuju da bi premijerka, koja je na vlasti od 2019. godine, mogla izgubiti svoju poziciju, pri čemu vladajuća koalicija, koja okuplja stranke od centra ljevice do centra desnice, djeluje sve krhkije.

Izbori bi se trebali održati prije listopada 2026., no točan datum još nije potvrđen.

Bugarska: Bez vlade, ali euro uskoro stiže

Od 1. siječnja 2026. Bugarska će službeno uvesti euro kao svoju valutu. Međutim, zemlja se od studenoga suočava s ozbiljnom političkom nestabilnošću, nakon ostavke vlade usred masovnih uličnih prosvjeda zbog korupcije i utjecaja oligarha.

Predsjednički izbori već su zakazani za 8. studenoga, a očekuju se i parlamentarni izbori kako bi se razriješila politička blokada.

Latvija i Slovenija: Mogući novi šefovi država

Slovenija i Latvija održat će parlamentarne izbore u ožujku, odnosno listopadu.

U Sloveniji ankete pokazuju da je oporbena Demokratska stranka desnog centra blago ispred trenutačno vladajućeg Pokreta slobode, stranke centra ljevice na čelu s premijerom Robertom Golobom. Analitičari procjenjuju da bi formiranje vlade nakon izbora moglo biti otežano jer se u utrku uključuje više novih i manjih stranaka.

U Latviji će izbori odlučiti tko će naslijediti aktualnu koaliciju desnog centra koju predvodi premijerka Evika Siliņa. Njezina stranka trenutačno je druga u anketama, odmah iza konzervativnog Nacionalnog saveza.

SAD, Brazil, Izrael i Rusija: Globalni izbori s posljedicama za EU

Europska unija ne ovisi samo o vlastitim biračima.

U studenome 2026. američki birači izlaze na izbore za Kongres, na kojima se odlučuje o sastavu Zastupničkog doma i trećini mjesta u Senatu.

Ishod bi mogao odrediti koliku će moć administracija Donalda Trumpa imati na unutarnjem i vanjskopolitičkom planu.

Europljani će to pomno pratiti. Ranije ovog mjeseca američka je administracija objavila Strategiju nacionalne sigurnosti u kojoj se obvezala „poticati otpor trenutačnom smjeru Europe unutar europskih država“ kako bi zaustavila njezin „civilizacijski pad“.

Brazilci će na izbore izaći u listopadu 2026. godine. Aktualni predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, favorit u anketama, traži novi mandat.

Interes Europske unije u tim izborima leži u budućnosti sporazuma Mercosur, sporazuma o slobodnoj trgovini koji se pregovara više od dva desetljeća.

Izrael će također održati parlamentarne izbore i glasovati o premijeru, što bi moglo promijeniti odnose snaga koji su oblikovali sukobe u toj regiji.

Na kraju, Rusi će glasovati na parlamentarnim izborima – no očekuje se da će ishod biti namješten u korist predsjednika Vladimira Putina, uz gotovo potpuno utišanu oporbu i sve ograničeniju slobodu medija.

PROČITAJTE VIŠE