Progovorila je o Gazi, sad ne može koristiti ni kreditnu karticu: "Pomislila sam: 'Kakva mafija'"

Francesca Albanese bila je na pozornici i slušala ovacije publike kad je prvi put saznala kako će je Sjedinjene Države kazniti. Bio je 9. srpanj prošle godine, a ova talijanska pravna stručnjakinja, koja je posebna izvjestiteljica UN-a za stanje ljudskih prava na palestinskim teritorijima, bila je u Ljubljani gdje je završavala dvosatni govor o svom dosad najžešćem izvješću.

Dok je govorila, njezin se ton mijenjao između profesorskih primjedbi na međunarodno pravo i izljeva bijesa dok je detaljno opisivala kako neke od najvećih svjetskih tvrtki, uključujući divove američke tehnologije, energetike i obrane, pomažu Izraelu u izgladnjivanju i ubijanju Palestinaca u Gazi. S vremena na vrijeme gledala je publiku pogledom punim ogorčenja.

Kada je govor završio, jedan od organizatora prišao joj je i prišapnuo: "Sjedinjene Države su vam uvele sankcije".

"Bila sam uplašena i pomislila sam: 'Kakva mafija'", rekla je za Politico, misleći na američku administraciju. "Ali nas neće slomiti", poručila je.

Njezini pristaše, među kojima su aktivisti za ljudska prava, Palestinci, neki Izraelci i ogroman broj online sljedbenika, Albanese vide kao rijedak i snažan glas koji probija zid šutnje i ravnodušnosti koji se nadvio nad Gazom.

No, to joj je donijelo i moćne neprijatelje. Izraelski i američki dužnosnici, nadzornici antisemitizma i skupina europskih vlada optužuju je za antiisemitizam. Neki Židovi koji bi inače mogli biti suosjećajni s njezinim ciljem smatraju neke od njezinih javnih izjava, koje su, na primjer, povukle paralele između izraelske vlade i nacista, uznemirujućima i uvredljivima.

Ali, čak i protiv kampanje za njezino diskreditiranje i ušutkavanje, američke sankcije bile su eskalacija i izraz američke moći i neprijateljstva. Uostalom, bila je samo neplaćena stručnjakinja UN-a, čije je jedino pravo oružje (osim simboličkog autoriteta njezina ureda) bio njezin glas.

To je točka koju će njezina obitelj u srijedu iznijeti na sudu u Distriktu Columbia, osporavajući sankcije na temelju slobode govora. Sada je pod ograničenjima koja su inače rezervirana za narkobosove i teroriste. Meta je najmoćnije vlade na svijetu. To joj preokreće život, razara obitelj i ostavlja njezinu financijsku budućnost neizvjesnom.

Što je učinila što je toliko prijetilo SAD-u? "Ovaj bijes dolazi jer sam 'bocnula medvjeda'. Ne u jedno oko, u oba", rekla je.

"Nema slave u tome da budeš kroničar genocida", rekla je u svom govoru u Sloveniji. Ipak, na Instagramu ima 1,3 milijuna pratitelja koji ju tretiraju kao rock zvijezdu. Dive se njezinoj iskrenosti, hrabrosti i karizmi. Ona sama za Politico kaže da je dobra u onome što radi, i to je, dodaje, dio nesreće.

Ulogu izvjestiteljice UN-a preuzela je 2022., samo godinu dana prije nego što je Hamas počinio zločine 7. listopada, ubivši oko 1200 ljudi u Izraelu i uzevši 251 taoca.

Izrael je odgovorio ubivši više od 75 000 stanovnika Gaze, prema neovisnim istraživačima koji su objavili rad u medicinskom časopisu The Lancet.

Albanese je bila među prvim službenim glasovima koji su ono što se dogodilo u Gazi nazvali genocidom, što je zaključak njezina izvješća iz ožujka 2024. Osamnaest mjeseci kasnije, UN-ova komisija zaključila je isto. U studenom 2024. Međunarodni kazneni sud izdao je naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.

Izraelska vlada snažno je negirala počinjenje genocida, mučenja ili bilo kakvo drugo kršenje međunarodnog prava. Tvrdi da je njihova operacija u Gazi bila čin samoobrane protiv terorističke skupine Hamas, koja koristi vlastite ljude kao ljudske štitove.

Prošlog tjedna, u izjavi objavljenoj na internetu, izraelska misija pri UN-u u Ženevi nazvala je Albanese "agenticom kaosa" i dodala da se bavila "virulentnim antisemitizmom, uključujući širenje narativa koji predstavljaju iskrivljavanje i trivijalizaciju Holokausta. Redovito daje izjave kojima podržava terorističke organizacije i zagovara opasne ekstremističke narative kako bi potkopala samu egzistenciju Države Izrael".

Izvještaji Albanese imaju naslove poput ruskih romana: "Anatomija genocida" iz ožujka 2024. i prošlotjedni "Mučenje i genocid". Oni nedvosmisleno osuđuju Izrael.

"Ne shvaćam to kao uvredu kad mi kažu da sam aktivistica. Što je suprotno? Biti pacifist? Što znači šutjeti pred genocidom?", kazala je.

Nakon što su objavljene američke sankcije protiv Albanese, imala je mjesec dana da prekine veze sa SAD-om. Prekid tih veza pokazao bi se teškim.

Živjela je u Washingtonu tri godine počevši od 2012., gdje su ona i njezin suprug još uvijek imali stan. U mnogočemu su bili tipična obitelj putujuće međunarodne elite. Njezin suprug, Massimiliano Cali, talijanski je ekonomist u Svjetskoj banci. Albanese se pridružila Institutu za proučavanje međunarodnih migracija na Sveučilištu Georgetown kao pridruženi znanstveni suradnik i volontirala podučavajući jogu u skloništu za beskućnike.

Suočeni s neizbježnim zamrzavanjem imovine, odlučili su prodati stan. U roku od nekoliko dana, rekla je, javio se kupac koji je ponudio poštenu cijenu, znajući da su u nevolji. Zatim je Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva financija zaustavio prodaju.

Od 2021. obitelj živi u Tunisu. Tužba koju je u veljači podnijela okružnom sudu u Washingtonu 13-godišnja starija kći Cali i Albanese, jer prema pravilima UN-a Albanese ne može sama pokrenuti tužbu, nabraja utjecaje sankcija na obitelj: SAD im nije samo blokirao pristup imovini, već su banke zamrznule Albaneseine račune. Transakcije koje uključuju nju su zaustavljene jer su posrednici Amerikanci. Ostala je bez zdravstvenog osiguranja, a hoteli su otkazali rezervacije na njeno ime. Sama je rekla da živi kao "financijska izopćenica".

Skriva svoj identitet, preživljavajući od gotovine i dobre volje prijatelja i obitelji. "Da sam sama, bila bih potpuno, potpuno nadrljala", rekla je za Politico. Svojim suradnicima na Sveučilištu Columbia, koje je njezinom uredu pri UN-u osiguralo studentske asistente, morala je reći da bi ih nastavak rada s njom doveo u pravnu opasnost. Georgetown joj je zatvorio račun e-pošte. Glasnogovornik Georgetowna objasnio je da je institucijama saveznim zakonom zabranjeno povezivanje s osobama koje podliježu američkim sankcijama.

Čak se i njezini nastupi izvan SAD-a često otkazuju zbog pravnog savjeta, ili bez ikakvog objašnjenja. Stručnjaci s kojima je komunicirala tijekom svog rada rekli su joj da su im njihovi odvjetnici savjetovali da ne razgovaraju s njom. U Signal chatovima gledala je kako prijatelji i suradnici tiho izlaze iz grupa u kojima je ona.

Bilo je, priča, i jezivih incidenata. Putovnica u hotelskoj sobi, premještena u dio sobe koji nije koristila. Razbijeno staklo ravnomjerno i pažljivo rašireno po ulaznom pragu njezine kuće u Tunisu, upravo tamo gdje svako jutro stoji bosa kako bi ispratila djecu u školu.

Kontakti "bliskih Trumpovoj administraciji" ohrabrivali su je da tiho podnese ostavku, potičući je da razmisli o cijeni koju plaća njena obitelj. SAD je zabranio Albaneseu i njenom suprugu ulazak u zemlju. To znači da se njihova kći, koja je američka državljanka, ali je maloljetna, realno ne može vratiti u zemlju svog rođenja. To također znači da je Cali postao jedini hranitelj obitelji i ne može kročiti u sjedište Svjetske banke. No, obitelj je čvrsto uz nju.

Albanese se vidi kao žrtvu kampanje za njezino ušutkavanje - osjećaj koji je potaknut intenzitetom američkog odgovora. Ključni dio te kampanje bili su navodi da su njezini stavovi o Izraelu utemeljeni na antisemitizmu.

"Religija koju Izrael ispovijeda ne može se koristiti kao izgovor za ubojstvo ili mučenje djece, zar ne? A legitimna borba protiv antisemitizma ne može se upotrijebiti kao oružje protiv onih koji traže pravdu za tu djecu", rekla je.

Među njezinim najaktivnijim kritičarima su UN Watch sa sjedištem u Ženevi, proizraelska nevladina organizacija, i Anti-Defamation League, židovska organizacija u New Yorku. Kažu da su njezini komentari više puta premašili definiciju antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust.

To uključuje njezine riječi Palestincima tijekom 2022.: "Imate pravo oduprijeti se ovoj okupaciji", te njezin opis napada 7. listopada ne kao čin antisemitizma, već kao reakcije na izraelsko ugnjetavanje. Među najčešće citiranim je referenca u objavi na Facebooku iz 2014. na "židovski lobi", izraz koji je podsjećao na rasističke teorije o globalnim židovskim zavjerama.

U novijem primjeru, izrazila je svoje slaganje s objavom koja je postavila fotografiju Netanyahuovog dočeka u američkom Kongresu 2024. godine pored fotografije Adolfa Hitlera kojeg pozdravljaju oduševljeni članovi nacističke stranke, uz poziv da se nauče lekcije iz povijesti. "To je više od samo lošeg ukusa. To umanjuje tragediju i užase Holokausta", rekla je Marina Rosenberg, bivša izraelska veleposlanica, sada viša potpredsjednica za međunarodne poslove u ADL-u.

Albanese smatra da su napadi na nju dio napora da se zataškaju zločini koji se događaju u Gazi. To je dobro uhodana strategija, prema više akademskih studija, detaljnih reportaža i nekoliko knjiga, koju proizraelske skupine koriste za diskreditiranje kritičara Izraela, piše Politico.

Kada je američki državni tajnik Marco Rubio prošlog ljeta najavio sankcije protiv Albanese, rekao je da je "izrazila neskriveni antisemitizam, podršku terorizmu i otvoreni prezir prema Sjedinjenim Državama, Izraelu i Zapadu".

Ali, ništa od toga nije bio konačni okidač za taj potez, rekao je bivši visoki dužnosnik Bijele kuće upoznat s razvojem događaja. To se dogodilo u travnju i svibnju 2025., kada je Albanese napisala pisma 48 tvrtki, sveučilišta i financijskih institucija obavještavajući ih da su, po njezinom mišljenju, suučesnici u genocidu i profitiraju od njega. Rekla je da ih planira imenovati u nadolazećem izvješću.

Pisma su upućena popisu "Tko je tko" američkog kapitalizma - među njima Alphabet, Lockheed Martin, BlackRock, Chevron, Palantir i Caterpillar.

Samo je jedno od Albaneseinih pisama, poslano norveškom ministru financija u vezi s ulaganjima mirovinskog fonda zemlje, javno dostupno. U njemu je Albanese iznijela pravnu i moralnu opasnost nastavka poslovanja u Izraelu i upozorila da "svjesno pomaganje, pomaganje ili poticanje ilegalnih izraelskih naselja na okupiranom palestinskom teritoriju putem trgovine ili ulaganja može predstavljati ratni zločin prema međunarodnom pravu".

Saznavši za pisma, Trumpovi dužnosnici neformalno su se obratili ljudima koje su poznavali u velikim američkim korporacijama. "To što je dužnosnik UN-a antisemitski ili antiizraelski ne dospijeva u vijesti. To je jednostavno tipično za UN. Počinjati djelovati protiv američkih tvrtki i rukovoditelja te im prijetiti - to nije uobičajeno", rekao je bivši dužnosnik Bijele kuće.

Najmanje dvije tvrtke zatražile su pomoć od administracije, izvijestio je Reuters. Bivši visoki dužnosnik Bijele kuće rekao je da tvrtke koje traže pomoć dolaze iz industrija koje su u središtu Trumpove agende: energetike, tehnologije i inovacija umjetne inteligencije.

Administracija se obratila uredu glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa kako bi pitala je li uloga u UN-u osigurala Albanese imunitet od sankcija. "Glavni tajnik je pismeno obavijestio administraciju da ona zapravo djeluje u vlastitom svojstvu i pokušao je distancirati UN od nje", rekao je bivši dužnosnik Bijele kuće. Albanese je naglasila da se osjeća izdano i nazvala to "jednim od najnižih trenutaka za UN općenito".

Prvo ročište u njezinom sudskom slučaju trebalo bi se održati u srijedu, kada će sudac Richard J. Leon, kojeg je imenovao George W. Bush, odlučiti hoće li privremeno ukinuti sankcije dok sud razmatra to pitanje.

U svom odgovoru na tužbu prije saslušanja, odvjetnici administracije rekli su da Albanese, kao strana državljanka koja živi u inozemstvu, nije zaštićena Prvim amandmanom te da je pozivanjem na iznošenje američkih dužnosnika pred Međunarodni kazneni sud, Albanese koristila više od riječi.

"Možda je htjela da se to dogodi. Nije je bilo briga. Želi biti mučenica. Što god.To ne znači da nemamo odgovornost braniti svoje interese", rekla je bivša dužnosnica Bijele kuće.