Spremni za rat 2029.: Je li ruski napad na NATO stvarno moguć?

Budući da se kraj ruske potpune invazije na Ukrajinu ne nazire, raste pritisak na Njemačku da temeljito preoblikuje svoju obrambenu industriju.

Pojmovi poput „ratna spremnost“ sve se češće koriste, uz zahtjeve da njemačka vojska postane najsnažnija konvencionalna kopnena sila u Europi – nešto što je prije samo nekoliko godina bilo gotovo nezamislivo, piše Euronews.

Ruski maksimalistički zahtjevi u ratu protiv Ukrajine, u kombinaciji s postupnim povlačenjem američke potpore NATO-u, djeluju kao stalni alarm za europske države, koje su sve više prisiljene preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost.

Kako bi što prije postala sposobna za obranu – a time i za rat – njemačka vlada planira povećati obrambeni proračun na gotovo 153 milijarde eura do 2029.

Godina 2029. sve se češće spominje kao ključna prekretnica. Do tada bi obrambena potrošnja trebala doseći oko 3,5% BDP-a, a Bundeswehr bi trebao biti „ratno spreman“, jer bi potencijalni ruski napad na teritorij NATO-a mogao postati realna mogućnost u tom razdoblju.

Na događaju „Zeitenwende on Tour“, koji je krajem studenoga organizirala Münchenska sigurnosna konferencija, generalni inspektor Bundeswehra Carsten Breuer izjavio je da ta godina „nije naprosto izmišljena“, nego se temelji na „rigoroznim analizama“.

„To ne znači da će Rusija sigurno napasti, ali će biti u stanju to učiniti.“

Zašto baš 2029.?

Upozorenje da bi Rusija mogla pokrenuti napad 2029. proizlazi iz zajedničke procjene prijetnje NATO-a iz 2023., prema kojoj bi Moskva u roku od tri do pet godina mogla biti sposobna voditi veliki rat.

Istraživanje njemačkog javnog servisa WDR pokazalo je da je procjena koristila satelite za nadzor kako bi pratila ruske aktivnosti – od proizvodnje do novačenja – oslanjajući se u potpunosti na obavještajne podatke.

U izvješću iz 2023. zaključeno je da bi Rusija u razdoblju od pet godina – do 2028. – mogla podići i u potpunosti opremiti vojsku od 1,5 milijuna vojnika te izvesti napad takvih razmjera, objašnjava sigurnosni stručnjak prof. dr. Carlo Masala u nedavnom podcastu.

„Godine 2024. ministar obrane Boris Pistorius i generalni inspektor Carsten Breuer objavili su izvješće“, rekao je Masala, dodajući da nisu željeli direktno uznemiriti javnost govorom o 2028. već 2024. godine.

I Bundeswehr i Savezna obavještajna služba (BND) ubrzo su shvatili da je korištena starija analiza, no ispravka nije objavljena. Prema WDR-u, Ministarstvo obrane unutarnje je odlučilo „opreznije formulirati“ izjave i koristiti općenitiji izraz „do kraja desetljeća“.

Malo komunikacije između Njemačke i SAD-a

Sjedinjene Države imaju najveću vojsku na svijetu, ponajprije zahvaljujući golemom proračunu, naprednoj tehnologiji te veličini mornarice i zračnih snaga. Iako druge države imaju više vojnika, američka globalna moć i ulaganja u obranu daleko nadmašuju konkurenciju.

Njemačka se dugo oslanjala na transatlantsko partnerstvo i ustaljeni svjetski poredak. No, u intervjuu za The Atlantic, šef stožera njemačke kopnene vojske dr. Christian Freuding rekao je da je ranije mogao kontaktirati američke obrambene dužnosnike „danju i noću“, dok se sada komunikacija „prekinula, potpuno prekinula“.

Danas, kako bi razumio američke stavove, oslanja se na njemačko veleposlanstvo u Washingtonu, gdje „netko pokušava pronaći nekoga u Pentagonu“.

Iz perspektive njemačkih vojnih stručnjaka, pad američke podrške dolazi u najgorem mogućem trenutku: dok dan za danom prate ruske pomake i procjenjuju bi li Putin mogao riskirati napad na državu članicu NATO-a prije kraja desetljeća, istovremeno raste sumnja bi li američki predsjednik uopće stao u obranu Europe.

Nedavno je i američka veleposlanica pri NATO-u izjavila kako bi željela da Njemačka u budućnosti preuzme NATO vodstvo od SAD-a. Stručnjaci to tumače kao još jedan znak da bi se Washington dugoročno mogao povući iz saveza.

Ojačavanje i popunjavanje Bundeswehra

Kako bi odvratila potencijalni ruski napad, Njemačka vojska mora biti „borbeno spremna“ do 2029. To znači značajno jačanje i modernizaciju – i kadrovski i tehnološki.

Trenutačno Bundeswehr ima između 181.000 i 182.000 aktivnih vojnika, a planirano je povećanje na otprilike 203.000.

Kako bi to postigla, vlada kancelara Friedricha Merza ponovno je uvela dragovoljno služenje vojnog roka. Mladići i djevojke rođeni 2008. ili kasnije dobivaju pozivno pismo Bundeswehra s pozivom na registraciju, iako su na odgovor zakonski obvezni samo mladići.

Iako će obnovljena vojna služba zasad ostati dobrovoljna, definirani su jasni ciljevi kadrovskog jačanja. Ako se oni ne postignu, Bundestag može odlučiti uvesti obvezni vojni rok.