Što rezultati američkih međuizbora znače za Ukrajinu?

Iako Ukrajina nije bila važna tema izbora, pitanje američkog odnosa prema ratu nije nestalo iz političkih rasprava. Štoviše, u tjednima i mjesecima prije objave izbornih rezultata Trump je intenzivno smanjivao američku potporu Ukrajini, unatoč snažnom protivljenju, čak i među pojedinim republikancima, piše The Conversation.

Kijevu je bila obustavljena dostava ključnih obavještajnih podataka o ruskim napadima, premda je kasnije obnovljena, dok je istodobno smanjena važna vojna pomoć. Trump je također odlučio suspendirati nekoliko sankcija protiv Rusije.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je taj potez, tvrdeći da koristi isključivo Rusiji. Trump ga je, međutim, opravdao tvrdnjom da je riječ o odluci „u nacionalnom interesu Sjedinjenih Američkih Država”, koja bi ujedno mogla pomoći njegovoj stranci na izborima smanjenjem cijena goriva.

Na kraju ništa od toga nije pomoglo Donaldu Trumpu i republikancima. Ipak, malo je komentatora koji vjeruju da će rezultati izbora, koliko god bili katastrofalni za Trumpa, znatnije utjecati na njegov vanjskopolitički pristup, a posebno na politiku prema Ukrajini.

Koliko Kongres može utjecati na Trumpovu vanjsku politiku?

„Vanjska politika Trumpove administracije nalik je automobilu koji juri autocestom”, nedavno je izjavio James Green, istraživač Centra za europske reforme i bivši suradnik američkog Kongresa u Washingtonu.

„Kongres može usporiti taj automobil, možda ga natjerati da uključi pokazivač smjera, ali bit će mu vrlo teško promijeniti njegovu ukupnu putanju tijekom sljedeće dvije godine.”

To je djelomično povezano s načinom na koji se u SAD-u oblikuje vanjska politika.

Kongres nije bez utjecaja. Može održavati saslušanja, pozivati dužnosnike izvršne vlasti na svjedočenje i zahtijevati njihovo pojavljivanje te nadzirati javnu potrošnju.

Ipak, kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga i šef države, kojemu je na raspolaganju opsežan vanjskopolitički aparat, predsjednik zadržava znatne ovlasti u vođenju vanjske politike.

Malo je vjerojatno i da će demokrati nakon izbora Ukrajinu postaviti u središte svojeg političkog djelovanja. Pred njima su drugi, važniji prioriteti, među kojima je najvažniji pronalazak kandidata i oblikovanje programa koji bi im omogućili pobjedu na predsjedničkim izborima 2028. godine.

Ipak, Ukrajina je pitanje koje već dugo uživa potporu brojnih demokrata, ali i nemalog broja republikanaca. Pritom je malo vjerojatno da će zanemariti stavove američke javnosti o Rusiji i njezinu predsjedniku Vladimiru Putinu.

Rat u Ukrajini možda nije nešto o čemu Amerikanci svakodnevno razmišljaju. No istraživanje centra Pew Research iz 2025. pokazalo je da 67 posto Amerikanaca ne vjeruje Putinu, dok šest od deset ispitanika Rusiju smatra neprijateljem.

Demokrati se možda ne žele izravno uplitati u europski rat. Međutim, nakon uvjerljive izborne pobjede mogli bi procijeniti da im se otvara znatan politički prostor za pojačavanje napada na oslabljenog Trumpa ako njegova politika prema Rusiji i Ukrajini nastavi, prema njihovu mišljenju, nagrađivati agresora, a žrtvu agresije prikazivati kao prepreku postizanju mirovnog sporazuma.

Može li Putin iskoristiti Trumpovu političku slabost?

Ako rezultati izbora demokratima otvaraju niz mogućnosti, a Trumpu stvaraju nove izazove, mogli bi pružiti priliku i Vladimiru Putinu.

Ruski predsjednik mogao bi pokušati iskoristiti Trumpov oslabljeni položaj na domaćoj političkoj sceni tako što bi ponudio neku vrstu mirovnog sporazuma koji bi američkom predsjedniku omogućio da proglasi pobjedu.

Američki, kineski i ruski dužnosnici već razgovaraju o mogućem sastanku na vrhu tijekom posjeta državnih čelnika Kini, gdje će se kasnije u studenome održati sastanak Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC).

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se Rusija nada kako će pojedinosti sastanka biti dogovorene u sljedećih nekoliko dana. I Trump je zainteresiran za takav susret.

U listopadu je novinarima rekao da će Ukrajina biti jedna od tema razgovora.

„Sastao bih se s njima kako bih učinio sve što mogu da okončam rat, bez obzira na to tko je prisutan. Učinit ću sve što mogu da završim taj rat”, izjavio je.

Na prvi pogled takav pristup može zvučati razumno.

Međutim, odlučivanje o sudbini suverene države koja ne bi ni sudjelovala za pregovaračkim stolom te postizanje svojevrsnog dogovora velikih sila s dvjema autoritarnim državama, prema kojem bi Ukrajina izgubila 20 posto svojeg teritorija, gotovo sigurno je nešto što osnažena Demokratska stranka u Kongresu neće mirno prihvatiti.

Je li ruska pobjeda u Ukrajini neizbježna?

Prema mišljenju većine vojnih stručnjaka, ne bi bilo mudro činiti ustupke Rusiji u trenutku kada se čini da je njezin rat protiv Ukrajine zapao u zastoj.

Prema Institutu za proučavanje rata (ISW), Rusija je možda „ostvarila privremenu prednost na nebu iznad Ukrajine zahvaljujući bespilotnim letjelicama na mlazni pogon i nestašici projektila sustava Patriot, koji mogu presretati ruske balističke projektile”.

Međutim, kako ističe isti institut, ruska pobjeda nipošto nije neizbježna, osim ako zapadna vojna pomoć Ukrajini potpuno ne presuši. Rat za koji je većina stručnjaka, uključujući i američku obavještajnu agenciju CIA-u, predviđala da će završiti za nekoliko mjeseci stoga će se vjerojatno nastaviti.

Trumpova politika prema Rusiji teško će se promijeniti

Malo je vjerojatno da će Trump promijeniti svoje mišljenje o Rusiji i Ukrajini. U njegovim će očima Rusija i dalje biti potencijalni partner, a Ukrajina zemlja koja je primila američku pomoć, a zauzvrat nije dala „apsolutno ništa osim problema”.

No sada, kada je politički pritisnut uza zid, a demokrati kontroliraju Kongres u zemlji koja je upravo donijela odlučan sud o njegovu predsjedništvu, Trumpu će biti znatno teže samostalno oblikovati i provoditi vlastitu politiku prema Rusiji i Ukrajini.