Tko je najveći dobitnik Trumpovih globalnih carina? "Amerikanci nisu..."

Ova snažna kritika Trumpove trgovinske politike dolazi svega nekoliko tjedana prije njegova planiranog trodnevnog summita u Pekingu s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom, na kojem bi se trebale otvoriti ključne teme poput trgovine, tehnologije i Tajvana.

Carine su bile jedno od Trumpovih glavnih sredstava u ekonomskim pregovorima s drugim državama. No u petak su suci Vrhovnog suda presudili da je prekoračio ovlasti kada je, pozivajući se na Zakon o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima (IEEPA), uveo široke carine gotovo svim trgovinskim partnerima, uključujući i Kinu, piše CNN u analizi.

Nakon presude Trump je pokušao ponovno uvesti globalne carine od 15 posto, ovaj put temeljem drugog trgovinskog zakona. Te su mjere privremene i moraju dobiti odobrenje Kongresa nakon 150 dana.

Dok su zemlje diljem svijeta čekale dodatna pojašnjenja o stvarnom učinku novih stopa, Kina se pokazala kao jedan od najvećih dobitnika smanjenja. Presuda Vrhovnog suda ujedno je Washingtonu oduzela jedno od najsnažnijih sredstava pritiska na Peking.

"U trenutačno krhkoj ravnoteži između Kine i SAD-a Trump je sada izgubio jednu kartu, dok Kina i dalje drži sve svoje u rukama", poručio je Hu Xijin, poznati nacionalistički komentator i bivši glavni urednik državnog tabloida Global Times, na kineskoj društvenoj mreži Weibo.

Pojedini analitičari smatraju da je razvoj događaja potvrdio ispravnost kineske odluke da uzvrati američkim carinama istom mjerom, čime je ojačala svoju pregovaračku poziciju uoči Trumpova dolaska u Peking krajem mjeseca.

Kineska poluga

Od početka trgovinskog rata 2018. Kina je poduzela korake kako bi se zaštitila od mogućih novih carina tijekom Trumpova drugog mandata. Diverzificirala je dobavne lance za proizvode poput kukuruza i soje te je na nove američke carine odgovorila uvođenjem vlastitih na sav uvoz iz SAD-a.

Kao pokazatelj rastuće kineske pregovaračke snage, zemlja je prošle godine ostvarila rekordan trgovinski suficit od 1,2 bilijuna dolara, preusmjeravanjem izvoza na druga tržišta.

Dok su važne trgovinske sile poput Japana i Južne Koreje užurbano pregovarale sa SAD-om o investicijskim i trgovinskim sporazumima vrijednima stotine milijardi dolara kako bi osigurale niže carine, Kina je, zahvaljujući svojoj izvoznoj snazi, mogla zauzeti čvrst stav i odgovoriti protumjerama.

Osim carina, Peking je posegnuo i za drugim osjetljivim instrumentom pritiska, ograničavanjem izvoza rijetkih zemnih minerala i magneta, čime je dodatno pritisnuo Trumpa u pregovorima sa Xijem. Kina dominira globalnom preradom rijetkih zemnih elemenata, ključnih za proizvodnju svega od potrošačke elektronike i automobila do sofisticiranog naoružanja poput borbenih zrakoplova F-35.

U ponedjeljak je Peking objavio da provodi sveobuhvatnu analizu presude Vrhovnog suda te da će pomno pratiti eventualne alternativne mjere koje bi Trumpova administracija mogla poduzeti kako bi zadržala carine, uz istodobnu zaštitu vlastitih nacionalnih interesa.

"Činjenice su iznova pokazale da suradnja donosi korist i Kini i SAD-u, dok sukob šteti objema stranama. Pozivamo Sjedinjene Države da ukinu jednostrane carine uvedene svojim trgovinskim partnerima," priopćilo je kinesko Ministarstvo trgovine.

"Jednostrano zastrašivanje"

Trumpov sastanak sa Xijem 31. ožujka bit će prvi posjet jednog američkog predsjednika Pekingu od 2017. godine, kada je Trump ondje boravio tijekom svog prvog mandata. Taj susret mogao bi odrediti smjer američko-kineskih odnosa do kraja njegova mandata. U okolnostima koje je Peking opisao kao "jednostrano zastrašivanje", ravnoteža snaga sada se, čini se, značajno pomaknula u korist Kine.

Iako nove carine smanjuju ekonomski teret za većinu azijskih zemalja, najveći pobjednik je Kina, ocijenjuje Julian Evans-Pritchard, glavni ekonomist za Kinu u Capital Economicsu. "I dalje se suočava s višom carinom nego zemlje u ostatku regije, ali razlika se smanjila."

Ekonomisti Morgan Stanleyja procijenili su da će nova ponderirana prosječna carinska stopa na kinesku robu pasti s 32 na 24 posto.

Administracija bi mogla pokušati pronaći druge pravne osnove za uvođenje carina Kini, primjerice pozivanjem na nepoštene trgovinske prakse ili nacionalnu sigurnost. No analitičari smatraju da presuda Vrhovnog suda sugerira kako su američke carine prema Aziji vjerojatno dosegnule vrhunac.

"Ovi događaji, osobito u svjetlu nadolazećeg posjeta predsjednika Trumpa Kini, dodatno potvrđuju naš stav da je trgovinsko primirje između SAD-a i Kine i dalje krhko", naveli su.

Dok službeni Peking zasad zauzima oprezan stav i prati razvoj situacije, kineski komentatori i akademici presudu su opisali kao težak udarac za Trumpa, koji bi se mogao suočiti s dodatnim "chaos" ako poduzeća zatraže povrat carina plaćenih od prošle godine.

Cui Fan, stručnjak za trgovinu kojeg citira profil povezan s državnom televizijom CCTV, poručio je da Kina ne isključuje prilagodbu vlastitih trgovinskih mjera ako SAD snizi carinske stope. No dodao je i da će Peking razmotriti odgovarajuće protumjere ako Washington posegne za novim nametima temeljem drugih pravnih alata.