Usprkos optužnicama protiv njega, mogući povratak bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa na vlast predstavlja noćnu moru o kojoj se svi trude ne razmišljati previše.
Bivši predsjednik Trump zapleten je u pravne bitke potencijalno katastrofalne za njegovu političku karijeru, a europski vođe mogu lakše disati, barem zasad.
Već mjesecima se na marginama globalnih summita i skupova raspravlja o tome što bi drugi mandat Donalda Trumpa mogao značiti za Europu i NATO, kao i za podršku Zapada prema Ukrajini, piše Politico.
“Svi žele pričati samo o tome”, kaže Ivo Daalder, bivši američki veleposlanik u NATO-u. “Sve zanima što će se dogoditi. Čujem ljude da stalno ispituju što će za Ukrajinu značiti povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću.”
Europa još uvijek ima noćne more o Trumpovom povratku, no taj ružan san zasad guraju pod tepih. Ipak, bivši predsjednik najavio je svoju ponovnu kandidaturu, a njegove pravne bitke i optužnice samo jačaju podršku koju uživa među republikanskim glasačima, zbog čega se mnogi na kontinentu pitaju – kakav je plan?
Za većinu europskih čelnika, Trumpov prvi mandat bio je najblaže rečeno traumatičan: Trump je prijetio izlaskom SAD-a iz NATO saveza, odbio je potvrditi da je SAD pod njegovim vodstvom spreman poštovati Članak 5. povelje NATO-a kojim se garantira pomoć u slučaju oružanog napada na neku zemlju članicu, a između Europe i Trumpovog SAD-a došlo je do niza razmirica na čitavom nizu tema, od trgovine i imigracije do sankcija Rusiji i klimatskih promjena.
Loše vijesti dolazile su ubrzano jedna za drugom. U svibnju 2017. godine, nekoliko mjeseci nakon što je Trump preuzeo vlast, Europljani su se još nadali da će Trump biti umjereniji predsjednik nego što je bio kandidat i ulagali su velike napore da umire i približe se čovjeku kojeg je njemačka novina Handelsblatt nazvala “vrhovnim prostakom.” Europljani su se žarko nadali da će Trump ublažiti svoju retoriku, uključujući komentare na račun Bruxellesa kojeg je prozvao “rupčagom” zbog “nedostatka asimilacije” muslimanske populacije.
Te nade ubrzo su ugašene tijekom Trumpovog prvog posjeta Europi, kada se beznadnom pokazala i želja za resetiranjem transatlantskih odnosa koji su se poremetili tijekom kaotičnih američkih izbora 2016. godine.
Trump i njegovi pomoćnici posjet su opisali uspješnim, no europski čelnici i dužnosnici žalili su se da je Trumpov tim bio potpuno neinformiran o osnovnim činjenicama – pogotovo po pitanju transatlantske trgovine.
“Svaki put kad bismo pričali o nekoj zemlji, on bi se ubacivao s pričama o tome što je on tamo radio”, rekao je jedan dužnosnik belgijskom mediju Le Soir. “Škotska? Tamo je otvorio golf klub. Irska? Trebalo mu je dvije i pol godine da dobije dozvolu, zbog čega nije dobio dobar dojam o Europskoj uniji.”
Taj prvi susret s Trumpom kao predsjednikom naveo je tadašnju njemačku kancelarku Angelu Merkel – inače čvrstu pobornicu transatlantskog saveza – da postavi pitanje kamo ide savez Zapada. Na skupu u Njemačkoj, Merkel je tada rekla: “Vremena u kojima možemo u potpunosti računati na druge donekle su prošla, kao što sam i sama vidjela prethodnih dana.” Iako je priznala da bi Njemačka i Europa trebale održavati dobre odnose s SAD-om i Britanijom, Merkel je također dodala: “Moramo znati da se moramo sami boriti za vlastitu budućnost kao Europa, za vlastitu sudbinu.”
Njeno raspoloženje nije se nimalo popravilo ni sljedeće godine na summitu zemalja članica G7 u Kanadi. Trump je tada iz svog džepa izvukao dva bombona, bacio ih pred njemačku kancelarku i rekao: “Evo ti, Angela, nemoj pričati da ti nikad ništa ne dam.” To je učinio u trenutku dok su ga francuski predsjednik Emmanuel Macron, Merkel i ostali pokušavali nagovoriti da potpiše službeno priopćenje o poštivanju međunarodnog poretka.
Kada je Joe Biden – najveći pobornik transatlantskog saveza još od Busha starijeg – porazio Trumpa 2020. godine, u Europi je olakšanje bilo vidljivo.
“Odnosi će biti manje neugodni, nećemo morati trpjeti predsjedničko komentiranje u obliku divljih tweetova”, rekao je uredniku Politicovih kolumni, Jamieu Dettmeru, jedan visoki njemački dužnosnik.
Nestala je podrška Bijele kuće euroskepticima i populistima Europe, nestalo je i ulizivanje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Nitko nije očekivao da će novi odnosi biti bez svojih problema – i Europa i Amerika su se promijenile, a Biden je djelovao kao da će podržavati agendu prioritiziranja SAD-a, iako ne izolacionizma. Ipak, nestalo je povremeno propitkivanje svrhe transatlantskog obrambenog pakta, kao i grubi razgovori i oštri tweetovi upućeni europskim čelnicima.
Ipak, nakon svega, neki europski političari sada okrivljuju svoje kolege i nacionalne čelnike jer nisu osmislili alternativne planove i dovoljno dobro razmislili o tome kako će se nositi s mogućim povratkom Trumpa na poziciju predsjednika.
Francuski parlamentarni zastupnik i član Macronove stranke Benjamin Haddad kaže da nitko ne bi smio jednostavno pretpostaviti da će Biden biti ponovno izabran, kao ni da će Trump biti proglašen krivim po točkama optužnice podignute ovog tjedna.
“Vjerujem da Europljani ne shvaćaju dovoljno ozbiljno mogućnost da će Trump biti ponovno izabran”, rekao je Haddad za Politico. “Optužnice, bez obzira na to jesu li pravno opravdane, očito Trumpu pomažu u utrci za republikanskog kandidata. U anketama za predsjedničke izbore, on i Biden su izjednačeni. U ovom trenutku izgleda kao da je mogućnost 50-50. Sigurnost Europe ne može ovisiti o hirovima američkih glasača”, dodao je.
U Europi se krenulo pomalo razmišljati o tome kako zaštititi transatlantski pakt o sigurnosti, ali i kako zaštititi Ukrajinu od Trumpa. No ne planira se dovoljno, upozorava jedan od viših posrednika u Washingtonu koji predstavlja neke europske zemlje. Tražio je da ostane anoniman kako bi mogao slobodno govoriti.
“Pripremaju li se ljudi dovoljno za mogućnost nove Trumpove administracije? Odgovor je ne. Već odavno govorim da se moramo za to pripremiti jer, iako on izgleda slabo, ipak je glavni kandidat za nominaciju”, rekao je.
Bez obzira na tužbe specijalnog tužitelja Jacka Smitha, mora se ozbiljno početi planirati, naglašava posrednik, dodajući da je uvijek mudro imati spreman plan za najgori mogući scenarij. “Pogotovo ako uzmete u obzir sve posljedice koje su vjerojatne u drugom Trumpovom mandatu, koji bi bio mnogo gori od prvog. Pitanje je: tko će biti dio njegove druge administracije? Prvi put je tamo bilo ponešto pristojnih ljudi. Tko od njih će se vratiti drugi put? To je posebno zastrašujuće”, dodao je.
Kao posrednik, on radi s nekim republikanskim članovima Kongresa u postavljanju pravnih prepreka kako bi se Trumpa spriječilo da izvede SAD iz NATO-a ili prekine pomoć Ukrajini.
Ipak, Daalder vjeruje da takve prepreke, čak i ako stupe na snagu, ne bi u dovoljnoj mjeri stavile Trumpa pod kontrolu.
“Da, možete izglasati zakon kojim SAD ne može izići iz NATO-a bez pristanka Senata. Problem je u tome što ne morate nužno izići iz NATO-a kako biste ga uništili,” upozorava. “Ne mislim da se ovo može riješiti pravnim putem. Jedini način da izbjegnemo da Trump uništi NATO jest da Trump ne postane predsjednik.”
“Neki Europljani s kojima razgovaram kažu da će, ako se dogodi ono najgore, uspjeti izdržati novi Trumpov mandat kao što su uspjeli prvi put”, kaže Daalder. “No ja im kažem da guraju glavu u pijesak.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!