Wall Street Journal: Iran želi hitan kraj sukoba i povratak za pregovarački stol

U jeku izraelskih zračnih napada, Teheran je navodno signalizirao spremnost na razgovore, pod uvjetom da se SAD ne uključi izravno u borbena djelovanja. Slične poruke upućene su i Izraelu, uz naglasak da bi daljnja eskalacija bila štetna za obje strane, prenosi ekskuzivno Wall Street Journal.

Izraelske snage zasad imaju nadmoć u zraku, slobodno nadlijeću iranski teritorij, dok su iranski protuudari nanijeli određenu štetu, ali ne u mjeri koja bi zaustavila izraelske operacije. Ciljevi Tel Aviva, prema analitičarima, uključuju ozbiljno oštećenje nuklearnih postrojenja i slabljenje režima ajatolaha.

Do sada su, prema izvorima, izraelski napadi rezultirali likvidacijom ključnih vojnih zapovjednika, uključujući vrh iranskog ratnog zrakoplovstva, dok je vrhovni vođa Ali Hamenei pod sve većim pritiskom. Nuklearna infrastruktura, međutim, pretrpjela je tek ograničene štete.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu istaknuo je da će operacije trajati dok ne budu uništeni nuklearni objekti i raketni kapaciteti Irana. Iako službeno negira da mu je cilj promjena režima, takvu mogućnost ne isključuje.

Prema navodima dužnosnika, izraelska vojska planira najmanje dva tjedna intenzivnih operacija. Istodobno, francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je Teheran na hitni povratak za pregovarački stol, a arapske zemlje sve snažnije zagovaraju primirje.

Američki predsjednik Donald Trump, koji se ranije protivio vojnoj intervenciji, sada javno podupire izraelske akcije.

U najnovijim napadima, iranske rakete pogodile su naftnu rafineriju u Haifi, pri čemu je poginulo najmanje osmero ljudi. Izrael je odgovorio napadima na zapovjedne točke Iranske revolucionarne garde, ali i na Iransku državnu televiziju (IRB), gdje su u opasnosti bile osobe koje nemaju veze s vojskom - novinari, voditelji, snimatelji, tehničko osoblje...

Također, izraelski udari obuhvatili su i znanstvene institucije te energetsku infrastrukturu, čime je sukob dodatno proširen i intenziviran. Iran, navodno, pokušava izbjeći izravni američki vojni angažman kako bi spriječio uporabu sofisticiranih američkih sustava, poput bombi za probijanje bunkera. Prema riječima arapskih diplomata, iranska strategija računa na iscrpljivanje izraelskih resursa i političkog pritiska iz inozemstva.

Procjene iz Teherana sugeriraju da Izrael bez američke potpore ne može ozbiljno ugroziti postrojenja poput onog u Fordowu, koji se nalazi duboko ispod zemlje.

"Iranci znaju da SAD podržava Izrael u logistici i obrani", izjavio je jedan arapski dužnosnik, "ali traže jamstva da se Washington neće uključiti u izravne napade".

Zemlje Perzijskog zaljeva , uključujući Saudijsku Arabiju, Katar i Oman, intenzivno lobiraju kod SAD-a da zauzda izraelske operacije. Upozoravaju kako bi sukob mogao ugroziti regionalnu energetsku infrastrukturu i destabilizirati globalno tržište nafte.

No, Iran za sada ne pokazuje spremnost na nove ustupke vezane uz nuklearni program, dok diplomatski napori stagniraju nakon prošlotjednih napada. Izraelski zahtjev za potpunim prekidom obogaćivanja uranija i dalje ostaje glavni preduvjet za nastavak razgovora.

Sve o sukobu Izraela i Irana čitajte OVDJE.