U Bruxellesu se održava summit čelnika Eurospke unije posvećen britanskom pitanju i migrantskoj krizi, na kojem prvi put sudjeluje hrvatski premijer Tihomir Orešković. Gošća Novog dana bila je potpredsjednica Sabora i bivša ministrica vanjskih i europskih poslova.
Referendum o ostanku Velike Britanije u Europskoj uniji važno je pitanje. Kakav je tu stav Hrvatske?Nemamo jasan stav premijera o tome, no ministar vanjskih poslova Miro Kovač naglasio je da je ostanak Velike Britanije važan za stabilnost u Europskoj uniji.
VEZANE VIJESTI
“Mislim da je i novi predsjednik vlade rekao nešto u tom smislu. To je politika koju je i prethodna vlada formulirala kao čvrsti stav jer je to hrvatski interes. Članstvo Velike Britanije u EU je jedna vrsta da tako kažem protuteža. Poznato je da je zemlja koja od Churchillovih dana ima proeuropsku tradiciju, ali i vrlo ljubomornu tradiciju čuvanju svog suvereniteta. Utjecaj Velike Britanije je vrlo značajan i bez nje EU bi imao jedan sasvim drugi karakter, drugu prirodu. To je pogotovo za male zemlje kao što je Hrvatska. Doprinos Velike Britanije profiliranju EU je vrlo važan. Zagovaram politikuEU koja ima manji opseg tema kojima se bavi, ali da onda te odluke budu usklađene i provođene.“
“Britanski premijer David Cameron je u svom pismu Vijeću Europe definirao britanske zahtjeve, a predsjednik Vijeća Donald Tusk mu je i odgovorio. Vode se pregovori praktički u svim glavnim gradovima državama članicama. Ja bih rekla da je većina toga što Velika Britanija traži u redu. Sporno je jedino da nacionalni parlamenti ponište odluke europskih institucija. Ako jedanput dođemo do toga da bilo koji nacionalni parlament stavi veto na nešto, to bi bila ona točka između razlike postojanja i nepostojanja EU. Možda je bolje smanjiti broj tema o kojima se razgovara, ali ih i poštivati.
Uoči sastanka Europskog vijeća njemačka kancelarka Angela Merkel naglasila je svoje stajalište u vezi s rješavanjem izbjegličke krize: da se mora pružiti zaštita svima onima kojima je ta zaštita potrebna te da hermetičko zatvaranje ne može biti rješenje. No, kad je riječ o balkanskoj ruti, nije li tu uvijek riječ o domino efektu – ako zatvore susjedi, zatvaramo se i mi?
“Od samog početka izbjegličke krize, Hrvatska je tu bez daljnjega najefikasnije reagirala. Za razliku od nekih drugih zemalja nismo imali velikih problema s reakcijama domaćeg stanovništva. No, mi smo isto kao i Makedonija, Srbija, Slovenija pa i Austrija… samo tranzicijske zemlje. Ideja da bi se taj problem mogao riješiti ako bi se migrantski val mogao zaustaviti na ovoj liniji je potpuno promašen. Treba se dobro organizirati da bismo preprodili krizu, ali to nećemo uspjeti svađajući se međusobno i dižući žice, već s dva ključna koraka. Prvo je suradnja i komunikacija kompletne Unije s Turskom. Ti ljudi u Turskoj nisu od jučer, oni su tamo već godinama. Druga točka je zaista ozbiljni angažman na rješavanju sukoba u Siriji. Sve ostalo je kao da stavljate flaster na atomsku eksploziju.”
Vezano za kontrolu izbjeglica, u zadnje vrijeme često je spominjana profilacija. Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić naglasio je da ćemo primati samo izbjeglice iz ratom ugroženih zemlja i one koji imaju krajnje odredište. Upitan je li Hrvatska uvela kvotu za migrante, ministar je rekao da ‘nema kvote’.
“Profilacija zvuči užasno. To je jedna metoda koju ja mislim da ne treba koristiti, ali nije ni predložena. Predloženo je nešto što je do neke mjere već na snazi, a to je da se u EU puštaju ljudi koji direktno napuštaju rat, izbjeglice iz Sirije, Iraka i Afganistana, a ne ekonomski migranti iako je Europa oduvijek bila magnet za ekonomske migrante. Ponovno, to je nešto što se ne može raditi na granici Hrvatske, Slovenije, Makedonije… To se mora raditi na granicama Grčke i Turske.”
Prvi vanjskopolitički potezi Vlade bili su, kako je rečeno, saniranje odnosa sa susjedima. Premijer je posjetio Sloveniju, Miro Kovač Mađarsku. Jesu li sad stabilizirani odnosi sa susjedima? Jesu li uopće bili zahlađeni?
“Međunarodni odnosi između država nisu protokol. Naravno da treba biti pristojan, ali problemi na taj način nestaju. To nije pitanje prijateljstva, neprijateljstva, već hrvatskih interesa. Mi imamo problema s Mađarskom – slučaj oko INA-e i MOL-a gdje Hrvatska s 49 posto dionica nema nikakva upravljačka prava. Vi možete biti ljubazni i protokolarni, ali to problem neće riješiti. Ne može se još jedanput dogoditi da se izgubi i upropasti nešto stvarano desetljećima.”
“Što se Slovenije tiče tu isto imamo jedan problem. Riječ je o sad već bivšoj arbitraži gdje smo svi dobro funkcionirali dok se nije dokazalo da su nas pokušali prevariti. Time su zagadili cijeli prostor arbitraže i Hrvatska je izašla iz tog procesa. To su naprosto činjenice. Ako se bavite vanjskom politikom to vam je važno riješiti. To ova vlada mora raditi. Nacionalni interesi nisu lupanje šakom u srce, nego su ove zadaće.”
Za dva mjeseca u New Yorku trebaju početi razgovori s kandidatima za položaj novog glavnog tajnika Ujedinjenih naroda. Vi ste jedna od kandidatkinja, no vlada se još nije očitovala o tome hoće li Vas podržati. Očekujete li, ipak, podršku?
“Ne znam. To je nešto o čemu vlada mora odlučiti. U međuvremenu je pet kandidatura formalizirano, uključujući i moju. Naravno, već su počeli različiti intervjui i interes svjetskih medija da se vidi tko su ti kandidati.”
“To je notorna činjenica. Tamo je sigurno bili nevinih i bilo je ljudi koji nisu bili nevini, ali nisu sudski procesuirani. To je povijesna činjenica. Možete se ljutiti ili ne, ali povijest ne možete mijenjati. Možete se samo ponašati drugačije da se neke stvari ne ponove.
Ministar vanjskih poslova, Miro Kovač predstavio je kao novu politiku vertikalu Baltik – Jadran umjesto Balkana. Incijativa Baltik – Jadran – Crno more bila je i u fokusu službenog posjeta predsjednice Poljskoj. Koji je benefit Hrvatske – sudjelovanje u tom neformalnom savezu, budući da su sve te članice i članice EU-a i NATO-a?
“Prvo, ne postoji taj neformalni savez tih država. Unutar tog geografskog prostora postoji savez četiri države, Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, a to je Višegradska skupina koja ne prima nove članove. Vi tamo možete doći kao gost, ali možete biti samo prirepak jer drugog statusa nema. Ja sam u ministarstvu imenovala dužnosnika da se bavi isključivo Višegradskom skupinom jer Hrvatska tamo ima interese, pogotovo u pogledu energetike. Tu smo čak potpisali i jednu vrstu pisma namjere u suradnji oko jednog LNG terminala na Baltiku i Krku. I ta energetska suradnja definitivno smisla. No u tom području su Poljska od 40 milijuna, Mađarska od oko 10, Češka i Slovačka. Što se naše važnosti tu tiče mi smo tu mali od palube. S druge strane imamo jugoistočnu Europu gdje smo mi ključni faktor i pita nas se. Tamo imamo interes, ali je naša pozicija nikakva. EU i svijet ne očekuju da Hrvatska mijenja Poljsku, Mađarsku, Češku ili Poljsku i da odigra bitnu ulogu u Višegradskoj skupini, ali očekuju da odigramo veliku ulogu u jugoistočnoj Europi. Sve je važno i dobro i na svemu treba raditi, ali treba imati pameti da se prepozna gdje imaš onu dodanu vrijednost.
Sve se otvorenije, govori o mogućnosti da na sastancima Europskog vijeća Hrvatsku predstavlja predsjednica.Budući je to u nadležnosti je premijera, jesu li moguće izmjene zakona koje bi to omogućile?
“Zakon tu nije problem, problem su ovlasti. Tamo sudjeluju šefovi država koji imaju izvršne ovlasti, pogotovo što se tiče proračuna. Većina tamošnjih odluka ima za posljedice, da tako kažem novac. Sve su to odluke gdje trebate imati izvršne ovlasti. A u Hrvatskoj predsjednica nema te ovlasti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
