Centar za mirovne studije (CMS) ocjenjuje kako su prema prijedlogu Državnog proračuna za 2016., koji je upućen Hrvatskom saboru na usvajanje, najveći gubitnici obrazovanje i socijala, a dobitnici Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), Ministarstvo uprave, CARnet i Imunološki zavod.
Među najvećim gubitnicima je Agencija za javno privatno partnerstvo koja je praktički ugašena, a znatno manje novaca dobila je i Agencija za zaštitu okoliša, kao i Državno izborno povjerenstvo (DIP), rekla je Sandra Benčić, pravnica i aktivistica Centra na konferenciji za novinare koju je Centar organizirao s ekonomskim stručnjacima u povodu donošenja Državnog proračuna za 2016. godinu.
Ekonomski stručnjak Hrvoje Šimović u osvrtu na prijedlog Državnog proračuna rekao je kako su se dosadašnja planiranja, u proteklih osam godina, pokazala relativno neuspješnima pa je proračun redovito rebalansiran jer su prihodi planirani preoptimistično, s uvjerenjem da će stope gospodarskog rasta biti više. Gospodarski se rast temeljio na rastu osobne potrošnje, no jedino je rasla državna kroz rast materijalnih troškova i subvencija, rekao je.
VEZANE VIJESTI
“Sada se zadužujemo po dvostruko višim kamatnim stopama nego prije krize i tako se javni dug dodatno povećava, a u posljednjih nekoliko godina je eksplodirao i udvostručio se. Hrvatskoj je potreban minimalan gospodarski rast od 3,5 posto, što se najvjerojatnije neće dogoditi, javni dug će i dalje rasti, jer da bi ostao na istoj razini, rast bi trebao biti viši bar za jedan posto u odnosu na sadašnji, odnosno nedostaje nam oko 3,5 milijardi kuna godišnje. Hrvatski kreditni rejting pada od 2008. i na razini je špekulativnog, odnosno kolokvijalno nazvanog ‘junk’, odnosno ‘smeće'”, rekao je Šimović.
Iduće godine na naplatu dospijeva dug od oko 20 milijardi kuna, što je ogroman novac za ekonomiju kao što je hrvatska i problem je što nemamo strategiju upravljanja dugom, upozorio je Šimović.
Najizdašnji prihod proračuna su PDV i trošarine i planira se povećanje prihoda od osobne potrošnje kao i dvije milijarde iz fondova Europske unije, a što se tiče rashoda, izdvajanja za mirovine i zdravstvo čine gotovo pola proračuna, kazao je. No, da nema socijalnih transfera i mirovina socijalna slika Hrvatske bila bi daleko teža, budući da imamo daleko višu stopu rizika od siromaštva od većine zemalja Europske unije, kazao je Šimović. Upozorio je kako su prosječne mirovine na razini od samo 40 posto prosječne plaće, kao i socijalni transferi, i tu više nema prostora za rezanje.
Smatra da rezati treba materijalne troškove. Izrazio je sumnju da bi linearno i neselektivno rezanje plaća u javnom sektoru moglo pridonijeti njegovoj učinkvitosti. Po njegovu sudu ekonomska politika se vodi bez jasno postavljenih ciljeva, a ako ih se i postavi onda nisu realni.
Nives Miošić iz GONG-a u ime Platforme 112 pozdravila je povećanje sredstava povjerenici za informiranje, pučkoj pravobraniteljici i USKOK-u. Zabrinjavajućim drži smanjenje proračuna Državnom odvjetnišvu (DORH), alarmantnim smanjenje potpre proizvodnji medijskog sadržaja od općeg interesa, a apsolutno neprihvatljvim što nema ni jedne dodatne kune u proračunu Ministarstva kulture za potporu neprofitnim medijima. Rekla je da posebno zabrinjava nastavak marginalizacije obrazovanja i znansoti budući su izdvajanja za njih ionako bila niža od prosjeka EU , a ove su godine još niža, kazala je Miošić.
Pozitivnim smatra što su proračunske stavke za razvoj civilnog društva manje više na istoj razini kao i lani. Rekla je kako je međutim potpuno nestao proračun za međunarodnu razvojnu suradnju putem humanitarnih i razvojnih programa hrvatskih organizacija civilnog društva, dok je proračun za čuvanje državnih granica udvostručen.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
