Profesor s Fakulteta prometnih znanosti, dr. sc. Željko Marušić zgrožen je odlukom policije da M. S., koji je u subotu umalo udario u bebu u kolicima na pločniku u Ilici, kada je pijan izgubio kontrolu nad svojim Audijem, prijavi samo prekršajno, a ne kazneno, zbog obijesne vožnje.
Prometni stručnjak Željko Marušić, kaže da je takvo skandalozno procesuiranje školskog primjera obijesne vožnje težak udarac sigurnosti prometa.
VEZANE VIJESTI
Nesreća u Ilici, komentira Marušić, tek se prisebnošću i spretnošću oca djeteta u kolicima i pukom srećom nije pretvorila u tešku tragediju, a njezino prekršajno procesuiranje skandal je koji će nanijeti dugoročnu štetu sigurnosti cestovnog prometa i dovodi u pitanje funkcioniranje pravne države.
Nesreća u Ilici mogla je biti gora od one na Kvatriću
“Prometno-tehnički, i logički, nikakve bitne razlike nema prema prometnoj nesreći s tragičnim ishodom 11. travnja 2016. na Kvaternikovom trgu. U jednom i drugom slučaju ekstremno alkoholizirani vozač je crnim Audijem, velikom brzinom, uništio zaštitne stupove (ogradu) i sjurio se na nogostup, rušeći sve pred sobom”, kaže Marušić. U Ilici je bilo čak pogibeljnije, jer je riječ o daleko masivnijem i jačem autu, a velika je sreća da se u tom trenutku na tako frekventnom mjestu osim oca s djetetom u kolicima nije našlo više pješaka, te da je otac fenomenalno reagirao”, dodao je.
Marušić također kaže da je policija teško pogriješila kada je ovo kazneno djelo prekvalificirala u prometni prekršaj, no odgovornosti se, navodi, ne može amnestirati ni Državno odvjetništvo, odnosno pravosuđe, a pogotovo Ministarstvo prometa. Riječ je, kaže on, o pravom primjeru teškog oblika obijesne vožnje kako je opisano u Kaznenom zakonu, čl. 226.
Prometna sigurnost u Hrvatskoj pala na samo europsko dno
Marušić je dodao da se ovaj policijski i pravosudni skandal događa u situaciji kada je sigurnost cestovnog prometa u Hrvatskoj pala na samo dno u Europskoj uniji, premda smo od 2000. razmjerno uložili najviše u cestovnu infrastrukturu. Naime, nakon što se u 2015., prema 2014., broj smrtno stradalih na našim cestama povećao za 13 posto (sa 308 na 348) te smo sa 8,2 poginula na 100.000 stanovnika na 26. od 28. mjesta u EU (gori su jedini Bugarska i Rumunjska sa 9,2), u 2016. se negativan trend ne samo nastavio, nego i dodatno pogoršao.
Od početka ove godine, zaključno sa 17. travnjem, na našim su cestama smrtno stradale 74 osobe, u usporedbi sa 63 lanjskih. To je 17,5 posto više nego lani te smo s trenutačnom stopom smrtnosti od 9,6 osoba na 100.000 stanovnika gotovo dvostruko gori od EU prosjeka (Švedska ima 2,9) i najgore od svih zemalja Europske unije (u Bugarskoj i Rumunjskoj stanje je slično lanjskom), zaključuje Marušić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
