Pokušaj vojnog udara nije baš 'praznik demokracije'

Vijesti 16. srp 201614:37 > 16:32
N1

Gost specijalne emisije N1 povodom neuspješnog vojnog udara u Turskoj, bio je politolog Dejan Jović.

Kako komentirate balansiranje Erdogana između istoka i zapada?

Turska je članica NATO-a. Ona je važna jer je ranije bila jedna od dviju NATO članica koja je imala granicu sa SSSR-om. Turska ostaje i dalje iznimno važna. NATO očekuje da bude lojalna zapadu, ali ona želi biti sila sama za sebe. Želi biti vodeća snaga u svom okruženju. Davatogluova strategija je bila eliminranje problema sa susjedima, ali sad imaju probleme sa gotovo svima u okolici.

Turska je opterećena izbjeglicama koje su na njezinom teritoriju. Analitičari kažu da je možda to rezultiralo nezadovoljstvom građana, a onda i ovim vojnim udarom.

Meni se čini da je Erdogan pokušao iskoristiti izbjeglice da popravi odnose s Europom. To je dovelo do toga da se Merkel morala ispričavati. Zanemarili smo njegove stavove i dali mu platfomu za islamističku retoriku. Opasnost je u ovom trenutku, ako dođe do destabilizacije Turske, izbjeglice će krenuti prema Grčkoj, Bugarskoj i Balkanu. Zato je Europa oprezna i podržava stabilizaciju.

Ako se vojni udar ponovi kako mislite da će reagirati NATO?

NATO ne želi destabilizaciju bilo koje svoje zemlje. Turska je važan partner. NATO ima povijest raznih diktatura među svojim članstvom. Grčka je imala od ’67. do ’74. vojnu upravu pa NATO-u nije smetalo, ali danas je to teško zamisliti. Tu postoje dvije opasnosti – to je vojni udar, a druga je Erdogan koji se pokušava uspostaviti kao autoritarni poludiktator.

Turski premijer je kazao kako će ovaj dan biti zapamćen kao praznik demokracije.

Pokušaj vojnog udara nije baš dobar kandidat za praznik demokracije. Ja bih se kao građanin osjećao nesigurno i to zabrinjava. Ako imate terorizam, Kurde, vojni udar, onda to doista ne izgleda kao stabilna situacija i bojim se da se tu može maniputlirati. Možda se stvaraju prepostavke za vrstu čvrstog režima s kojim bi bilo kasnije teško izaći na kraj.

Što je s Putinom?

Tu se događaju promjene s Brexitom. Europa je zbog Brexta u krizi. Ako ona zaključi da se želi konsolidirati i ne širiti nego se sebi orjentirati to će dati šanse SAD-u, Rusiji i Turskoj da se jače involviraju u tim područjima. Krizu EU bi mogle iskoristiti Turska i Rusija. Europa je tu u energetskom problemu. Vrlo je opasno za Europu da dođe do približavanaj Turske i Rusije. Putin i Erdogan su različiti od lidera kakvog zamišlja Europa. To je za Europu opasnost. Europa treba izvući pouke i pokazati da nije stala sa širenjem. Ne treba se plašiti Putina i Erdogana. Ako se počne plašiti imat ćemo male Erdogane i Putine u EU.

Kad se dogodi vojni udar puni smo teorija zavjera. Ja bih bio oprezan. Jednostavno je ponuditi laka objašnjenja, ali nemamo nekih onformacija pa bi bilo loše spekulirati.

Vidjet ćemo kakve će ovo imati posljedice pogotovo ako se uvede smrtna kazna. EU će tada reći da će Turska pričekati na ulaz u EU. To bi značilo da se Turska okrene sebi i vodi politike čak u sukobu s europskim. Turska može otvoriti granice i pokrenuti novi val migrantske krize.

Druga mogućnost je da se kaže ok, nije uspio vojni udar nego da se narod othrvato vojnom puču.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.