Centar za suočavanje s prošlošću Documenta traži od Vlade i predsjednice Republike da nađu načina da nakon Dana pobjede održe i komemoraciju za civilne žrtve Oluje. Započinju i s objavljivanjem podataka o ubijenima, što je dio velikog istraživanja kojem je cilj stvoriti poimenični popis žrtava rata.
5. kolovoza 1995. hrvatske snage ušle su u okupirani Knin, većina teritorija je oslobođena i taj se dan slavi kao Dan pobjede.
No, o civilnim žrtvama i danas govore tek rijetki.
VEZANE VIJESTI
“Važno je stvarno sagledati da je moguće govoriti i o pobjedi i o priznavanju patnje žrtve i da je to civilizacijski važno za nas, kao društvo to i dalje učimo”, kaže Vesna Teršelič, voditeljica Documente.
A to već čini dio građana, a prema Documenti, trebao bi i državni vrh – vlada i predsjednica i to nakon Dana pobjede.
“Mislim da bi kao društvo trebali sazrijeti da možemo razumjeti da ljudi imaju različite perspektive i emocije za neke dane, ali bi kao društvo trebali barem službeni dio te proslave graditi na neki uključiviji način i bolje temelje za suživot, a ne da manipulacijama stvaramo temelje i nove razdore u društvu”, kaže Slaven Rašković iz Documente.
Političari o ovim temema ne govore često. HDZ pak izražava pijetet prema svim žrtvama. “Naravno da izražavmo žaljenje i za sve civilne žrtve rata pa i onih nakon i tijekom Oluje, međutim HR pravosuđe je dokazalo procesuiravši sva ta kazena djela da je spremno raditi neovisno, te raditi na pomirdbi i time dati primjer i drugima”, kaže predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.
U Documenti misle baš suprotno. Bilanca kaznenog progona za zločine u i nakon Oluje vrlo je mršava te ukazuje na tek 5 kaznenih postupaka.
“Mi smo kao ljudi puno očekivali od pravosuđa i ova neučinkovitost pravosuđa ima vrlo ozbiljne posljedice. Mislim da zbog nje i raste društvena polarizacija, no naravno ne možemo sve očekivati od pravosuđa”,kaže Teršelič.
Prema popisu Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava broj civilnih žrtava Oluje je 677. Svoj popis već sedam godina prikuplja i Documenta. “Na osnovu njihovih imena, prezimena, stradanja, a ne samo manipulacija koje dolaze sa svih strana”, kaže Rašković. Cilj je stvoriti poimenični konačni popis žrtava rata te okolnosti njihova stradavanja, bez obzira kojoj su etničkoj ili vjerskoj skupini pripadali.
Više pogledajte u prilogu Antonija Zavade.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
