Gošća Novog dana bila je Anka Mrak Taritaš, HNS-ovka koja je na prošlim parlamentarnim izborima imala najveći broj preferencijalnih glasova.
Zašto građani vole birati ljude direktno na listavma, preferencijalnim glasom?
Preferencijalno glasovanje prošle godiine je uvedeno prvi put i bili smo u nedoumici što će nam donijeti. Građani su se u 75 posto slučajeva odlučili za kandidate, što je puno. Dosta puta su birali prvog na listi, da bi bili sigurni da je to ta lista i to taj kandidat, no sada očekujem da će se više odlučivati za preferencijalno glasanje. Sad se pokazalo da to nije bačen glas, već da mogu odlučiti da netko ode u Sabor. Očekujem i da one glasove od prethodnih izbora i ponovim, nastojala sam biti dobra zastupnica.
Smatrate li da je to preferencijalno glasanje kao svojevrstan otpor establišmentu, vrhuškama stranaka koje sastavljaju liste?
To može biti i tako, ali mislim da se građani prvenstveno odlučuju za osobu imenom i prezimenom. Netko tko me zaokružio ima potpuno pravo nazvat me i reći da radim dobar ili loš posao, da više nikad neću dobiti njegov glas. Zato se većina može zamisliti.
Što je s komuniciranjem s građanima? Na zapadu postoje dani kad zastupnici primaju građane, a kod nas je uglavnom pravilo da nakon kampanje ne dolaze u dodir s njima čitave četiri godine?
VEZANE VIJESTI
Učimo se demokraciji kao i nekim drugim stvarima. Ja sam ponedjeljkom primala građane Zagreba, iako je on podijeljen u četiri izborne jedinice. Zvali su me i iz Splita, primala sam ih u Saboru utorkom i srijedom, bar na pola sata, i građani to vole.
Koliko se problema tako može riješiti?
Neke možete vrlo jednostavno, a neki traju godinama i nerješivi su. Ja im tada kažem da gube energiju, trud i novce za odvjetnika i da im neće ići u korist, a oni to prihvate, jer je svaka informacija dobra informacija. Meni su se ljudi znali rasplakati pa im kažem da ja nisam tu emocijom, već razumom, ali da problem, makar onako kako su ga izložili mene, neće ići njima u korist. Svaki puta su bili zahvalni što su dobili uvid, ček i kad dobiju negativni odgovor – to je odgovor.
Kako komentirate dolazak novog čovjeka na čelo HDZ-a?
Ja mislim da je novi predsjednik stranke je novo lice, drugačiji od prethodnika, ali to je kao da ste promijenili omot na kutiji – ništa se nije promijenilo sa sadržajem kutije, samo je dodana mašna ili novi, recimo, reciklirani papir za omot. HDZ je ostao kakav je i građani su to prepoznali. Ovo će biti interesantno, ima neobičnih lista i očekujem da će četiri do pet lista ući u Sabor. No, duga je kampanja. Vidjet ćemo što će to biti, bit će strašno puno obećanja, što nije dobro.
Čini se da nema velike razlike između onoga što nudi Narodna koalicija i HDZ?
U nekim stvarima ni ne mogu biti različiti, mogu se samo prikazivati različito. Mislim da ima svjetonazorskih razlika. Zato misim da je bilo izuzetno dobro da građni vide sučeljavanje lidera.
Po pitanju teritorijalnog preustroja se slažu da promjena neće biti.
To je interesantna tema i vi možete reći da ćete ići u to, ali obilazeći teren vidjet ćete stvarno stanje stvari. Građanima nije bitno kako se nešto zove, općina, županija ili ured ministarstva, već da im je blizu i da to rješava njihov problem. Ima općina koje funkcioniraju dobro i loše, u nekima vidite napredak, a negdje se vidi stagnacija. Nije dobro sjeći sjekirom.
Nije li cilj smanjenje broja zaposlenih i administrativnih troškova države?
Treba biti cilj da se smanji broj zaposlenih, ali i da svi dobiju uslugu. Zato je uspostavljena usluga e-građani, jer je nužno istovremeno uspostavljati novi sustav dok gasite stari. Ovako ne bi ništa funkcioniralo godinu dvije. Grad Zagreb nema općine od ’94, ’95 godine, a još uvijek ćete čuti da netko tko ide u Draškovićevu ide onamo “u općinu Medveščak”. Ona ne postoji, ali građanima je bitno da odradi svoj posao.
Protivnica ste poreza na nekretnine.
Zato što se u četiri godine mandata mogu samo stvoriti preduvjeti za njegovo uvođenje. Ja mu se protivim zato što morate imati popisane nekretnine, zatim zato što je to porez na imovinu, a i moraju postojati limiti do koje točke nema poreza. Mogu reći 100 tisuća eura ili 500 tisuća kuna, ali mora postojati limit. To je sustav – ako ga nemate, odnosno ako nemate evidentirane nekretnine, ne možete uvoditi porez. Nadalje, onaj tko je ulagao u nekretninu treba plaćati manje, nego onaj tko nije, jer je već na to plaćao porez. To se ne može odjednom, bez kriterija procjene i preduvjeta.
Zašto niste sredili stanje u katastrima i gruntovnicama kada ste bili na vlasti?
Naslijedili smo dva tipa katastra, kontinantalni, koji je austougarski i talijanski, koji je u Dalmaciji. Podaci u katastru i gruntnovnici se u glavnini zemlje razlikuju. Zato kad jedan završi postupak po katastru, drugi kreće po gruntovnici. A kako je samo 6 posto površine RH građevinsko područje, smatram da je to rješiv problem. To se može.
Ali zašto nije riješeno u vašem mandatu?
Mora se korak po korak. Mi smo se odlučili za legalizaciju i e-dozvolu. Legalizacijom popremate do jednog datuma, a e-dozvolom i geodetskim projektom sređujete nakon toga. Odlučili smo vrlo oštro sređivati katastar i gruntovnicu, da oni i stvarno stanje na terenu budu identični. To je par godina rada.
Koliko je još nelegalnih objekata u Hrvatskoj?
Oko 400 tisuća objekata je legalizirano, a stotinjak je u određenoj fazi legalizacije. Nasljednik mi se nije najbolje snalazio, imao je dileme. Ja sam bila u uredima i gledala što kako se radi. Kroz šest mjeseci je to moguće dovesti na nulu. Legalizirat će se oko 650 tisuća objekata, po mojoj procjeni, a ostalo će biti odbijeno. Nakon geodetskih snimaka ide upis u katastar pa gruntovnicu. Puno je nelegalnizh objekata bilo zbog toga što su bila neriješena imovinsko pravna pitanja. Moramo se odlučiti jedan postupak da traje nekoliko mjeseci, a ne godina.
Što je POS-om, vidimo da ga koristi i Milan Bandić u Zagrebu? Hoće li poticana stanogradnja biti model za koji će se Narodna koalicija odlučiti u slučaju dolaska na vlast?
Moram reći da su Bandićev POS bili kupljeni projekti Čačiveog POS-a, koje gradonačelnik nije razvijao. POS je dobar model, pogotovo POS najam prema kojemu mladi ljudi useljavaju u nekretninu i uzimaju je u najam, a ako se nakon tri godine kupiti nekretninu cijena se smanjuje se vrijednost koju je uplaćivana. Mislim da je oko 1080 eura bila prodaja POS-a na Zapruđu, a najam se kretao između 20 i 25 kuna po kvadratnom metru, ovisno o veličini stana. U Splitu bilo je dosta zahtjeva za najam, uz more su tražene nekretnine, visoke su cijene. Država svojom aktivnošću treba stabilizirati cijene, jer kada je stanodavac država on je stabilan, ne može vas izbaciti tek tako, a i smanjuje se siva zona neprijavljenih stanova u najmu.
Kako vi prognozirate rezultat izbora?
Sad tu imate emociju i razum – emocija kaže da ćemo samostalno formirati vlast, ja se tome nadam. Trebalo bi nam 70 mandata za to. A razum kaže da ćemo dobiti 63, 64 mandata i to daje mogućnost koalicije s partnerom za stabilnu vlast. Razgovaram s ljudima i govore mi da ovo, eksperiment koji smo imali za vrijeme prošle vlasti, nije bilo dobro.
No, čini se da je Milanović odbacio potencijalne koalicijske partnere – i Most, i Bandića, i Živi zid.
Svašta smo vidjeli. Meni je izgledalo nevjerojatno da će Živi zid koalirati s desnom opcijom. Dakle, sve je moguće. Jedna je retorika rezervirana za period prije, a druga poslije izbora, kada ćemo ustati i vidjeti što i kako činiti. Mislim da nam treba jedan partner da imamo stabilnu vlast.
Smatrate li da je vjerojatno da na vlast ponovno dođe ista koalicija, samo bez čelnih ljudi? Bi li to bila moguća nova sabilna većina?
Sve je moguće, ali ja mislim da to neće tako biti. Mislim da će Most i HDZ dobiti nešto manje mandata, jer su pokazali da je eksperiment bio loš – Most je pokušao mijenjati partnera, umjesto da pokušaju ponešto sebe promijeniti. Bandić je isto malo nervozan. Liste su interesantne, ljude koje ne očekujete nalazite na njima. Mislim da smo izvukli pouku iz eksperimenta. Morate biti stabilni koalicijski partner, nije dobro ući u koaliciju da biste mijenjali partnera. Koristii smo riječ reforme i zaboravili na odgovornost.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
