Gost Novog dana bio je predsjednik Reformista Radimir Čačić.
VEZANE VIJESTI
Kako su Reformisti zapravo prošli u koaliciji s Milanom Bandićem? Dobili ste jedan mandat u VI. izbornoj jedinici, ali ste izgubili onaj iz Vaše III. izborne jedinice.
“Pa, osrednje. Zadržali smo parlamentarni status, ali, nažalost, nismo uspjeli realizirati drugi mandat koji smo očekivali. Matematički ništa neočekivano. Znali smo da ćemo u šestoj jedinici dobiti mandat jer suma naših postotaka je garantirala da ulazimo, a preferencijalni glasovi su gospodina Dumbovića digli na prvo mjesto. Što se tiče treće jedinice, tu nažalost nije došlo do sinergije. Gospodin Bandić tamo nema utjecaja, a ta jedinica ne prihvaća ništa što se jasno ne pozicionira crno-bijelo. Svi smo imali pad, samo je naš pad nas spustio ispod praga, dok se Živi zid digao. To je jedinica koja ima najmanje plaće u Hrvatskoj, 3800 kuna je prosjek. Tu je taj očaj, jad i siromaštvo ogromnog broja ljudi podigao Živi zid. Danas mnogi razmišljaju je li to bilo pametno, ali tako je kako je.”
Je li Vam zapravo u Vašoj jedinici koalicija s Bandićem oduzela mandat?
“Ne bih to rekao. Uvijek treba biti korektan prema političkim partnerima. Bez njega u šestoj jedinici ne bismo dobili. Istina, ne bi on ni bez nas. Objektivno, u trećoj jedinici je postojala šansa da dobijemo. Ne možete uvijek i svugdje dobiti u koalicijama. U cijeloj Hrvatskoj mi smo na 4 posto i dobili smo dva mandata. Živi zid je sa 6 posto dobio 8 mandata.”
Koga ćete podržati?
“Bit ćemo konstruktivna oporba, to je naša jasna pozicija. Da je lijevi centar išao s Reformistima imao bi više mandata od HDZ-a. To je bila direktna ucjena od HNS-a. Naša pozicija je u svakom slučaju jasna. Iznosit ćemo svoje prijedloge, učiniti sve da Vlada bude funckionalna, ali iz pozicije oporbe.”
Očekujem da ćemo razgovarati s Vladom. Zadala je nekoliko teških udaraca sjeveru Hrvatske koji ju čine neprihvatljivom. Međutim, ako se te stvari budu mijenjale… Odbacila je naš prijedlog o reguliranju stambenog pitanja ljudi iz Bosne, bez ijednog razloga. Udarila je na sjever, ukinula sufinanciranje školskih dvorana i srednjih škola. To su neke stvari o kojima treba razgovarati.”
Pstoji li sada oporba u Hrvatskoj? Vlada poprilično rasulo, HSS je rekao da će dići ruke za Plenkovićevu Vladu.
“HSS ima jednu vrlo specifičnu situaciju. Istu ima i HNS samo se to ne vidi toliko snažno na površini. HSS ima kontinuitet simboličnog, ali važnog prisustva. Njegov pravi utjecaj je na lokalnoj razini. On je 1 do 2 posto, a to je i utjecaj HNS-a. 60 posto HSS-ovih načelnika, gradonačelnika i župana je vezano na HDZ. Ista situacija je s HNS-om – jedan dio je vezan u SDP, a ostalo je u vrlo različitim i čudnim kombinacijama.”
Je li moguće to što Beljak govori da će biti neviđena oporba, ali i podržavati Vladu?
“Ta radikalna terminologija… Milanović je prošle godine rekao da će im dati pakao, a ja od tog pakla nisam ništa vidio. Što se tiče Vrdoljaka i gospođe Pusić, uopće nisam primijetio da postoje u Saboru. Što se tiče HSS-a, vidjet ćemo. Što znači da neviđena oporba? Sabor nije mjesto za destrukciju.”
Je li HSS ozbiljno ušao u prostor gdje je smanjio mogućnost ucjene Mosta u pregovorima s HDZ-om?
“HDZ definitivno može sastaviti Vladu bez Mosta. Ovo što HNS govori je jasno – mi nećemo u Vladu s HDZ-om i Mostom. Žele reći da ako se neće ići s Mostom da žele razgovarati, ali ne žele sad razgovarati jer bi ih to koštalo. Ili će biti opozicija pa nemti benefite Vlade, ali zadržat će lokalnu razini ili obratno. HDZ ima opciju i nikakav problem s Mostom nema.”
Je li ovo što se događa dobro za demokraciju u Hrvatskoj?
“Ja bih rekao da je to jako dobro. Pitanje Karamarka se danas više ne postavlja, on je zalutao. Njegova kontrola je bila kroz aktivnog tajnika Milijana Brkića. On je i dalje prisutan kao jedna pragmatična, menadžerska komponenta. Ideološki ta svrstavanja gospodina Brkića… Mislim da se jako precjenjuje njegov ideološki naboj.”
Ali postoji grupa u HDZ-u koja bi mogla izazvati neslaganja? Zlatko Hasanbegović, Bruna Esih, Stevo Culej?
“Postoji ta grupa. Ali kako postoji danas, tako sutra i ne mora. HDZ je velika stranka. Ma kakav Hasanbegović, kakva Esih… Hasanbegović, kako je došao tako će i otići. On je inteligentan, u razgovoru ugodan, ali njegovi stavovi su, meni, jednostavno neprihvatljivi.”
Što će biti SDP-om? Što je Zoran Milanović ključno pogriješio?
“Činjenica je da nakon odlaska Milanovića taj prostor u SDP-u neće biti baš jednostavno popuniti. Pandan Milanoviću bi bio Glavašević. Milanović je došao na čelo SDP-a kao nepoznat, zgodan, mladi, pametan dečko. Mogao je dobiti izbore, ali nije. Njegova Vlada je bila vrlo loša, tragična. Napravila je legalizacija, fiskalizaciju i sredila brodogradnju u prvoj godini, a u zadnjoj godini sredili su problem kredita u švicarcima. To će nas još i koštati, ali je masa ljudi izvučena iz dužničkog ropstva. Da je Milanović imao ekipu uz sebe koja ima sposobnosti da vidi stvari i preuzme odgovornost… Ja sam pokrivao gospodarstvo, a Slavko Linić financije. Lalovac je dobro pokrio financije, a gospodarstvo nije pokrio nitko i to je stalo.”
Koje prve poteze Vlade očekujete?
“Vlada ulazi u jednom sretnom razdoblju koje će trajati još neko vrijeme. Nemamo problema s refinanciranjem duga, najniža je cijena energije i tu je katastrofa na Mediteranu koja nam diže turizam Polako i cendravo dolazimo do toga da od EU više uzimamo nego dajemo. Vlada mora snažno potaknuti, dići kapitalizaciju iz EU fondova.”
Što je s velikim projektima?
“Pelješki most će ići, međutim to nije veliki projekt. Važan je projekt, ali nije velik. Ovaj plutajući LNG isto nije veliki projekt. To je relativno mali projekt, ali je zanimljiv da budemo na energetskoj karti. Za pravi LNG još nemamo rješenja, ne zna se čije je zemljište, ništa… Veliki projekt je zasigurno Zagreb na Savi, koji je najveći, najdugoročniji. Ne govori se u javnosti, ali jako važan projekt koji stoji pred nama je kanal Sava-Dunav. To su projekti o kojima se uopće ne govori, a na koje se treba ići. Nizinska pruga Rijeka-Budimpešta je ogroman projekt, a za vrijeme Milanovićeve Vlade nije ni dotaknut, što je sramotno. To je projekt težak 4 milijarde eura, 12 puta veći od Pelješkog mosta.
Kad bi se ti projekti ostvarili kakvo bi onda bilo naše gospodarstvo?
“Plomin – jedan zatvoren, ugovoren projekt, što je nevjerojatno da je propao – dizao bi nam BDP za 0,5 posto na godišnjoj razini. Energetska stabilnost se dobiva nuklearno ili ugljenom. Europa je na 30 posto pokrivenosti ugljenom, a mi na 6,5 posto s time da bi s Plominom bili na 12. Ti bedasti Europljani očito ne znaju što rade. Propuštamo svoje šanse, sami sebi radimo štetu i ostaje nam samo turizam. Bio je uspješan, a mi za to nismo učinili ništa. Opasno je toliko oslanjati se na turizam, čak 18 posto BDP-a.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
