Poreznu reformu u Točki na tjedan komentirali su ekonomski analitičari Zvonimir Savić iz HGK i Petra Šprajaček iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Što bi vi rekli, je li ovo pogodovanje bolje plaćenima?
VEZANE VIJESTI
Šprajaček: Mene je iznenadio prijedlog promjena poreza na dohodak jer se pričalo da bi se ovom reformom trebao zadržati visoko obrazovani kadar. IT stručnjaci zarađuju do 12 tisuća kuna, a njima bi s ovakvim prijedlogom plaća rasla do 150 kuna. Mislim da s tim nismo ništa napravili jer zbog toga oni neće ostati u Hrvatskoj. Oni preko 15 tisuća kuna će dobiti najviše, a najmanje oni koji su na minimalcu. Kakva god promjena na porezu na dohodak bila, njima ostaje ista jer ni danas ne plaćaju porez. Parcijalni zaključak se može izvesti što se tiče plaća. Najmanji utjecaj će imati na osobe koje zarađuju niže od prosječne plaće.
Srednje plaće rastu ovisno o broju djece, ali opet je to nekakvih 100, 200 do 300 kuna. Koliko to može potaknuti potrošnju u društvu? Je li to dovoljno rasterećenje?
Šprajaček: Mislim da je dobro promatrati cjelovito. Ne mogu se samo promjene iz poreza na dohodak gledati. Ako nekome i poraste plaća do 400 kuna ne smijemo zaboraviti što se događa s potrošačkom košaricom. Treba sagledati cjelokupni paket i za te neke prosječne plaće ova porezna reforma neće donijeti pomake kada se gleda s neke osobne razine.
Što ove reforme koje se predlažu znače za poduzetnike?
Savić: Ovo je jedno zančajnije rasterećenje. Porezne reforme imaju za cilj dugoročnost. S aspekta gospodarstvenika svi rokovi od 5 ili više godina su značajni kako bi se moglo planirati. Ova porezna reforma olakšava poreznu presiju na rad i na kapital i na dohotke. 560 tisuća novih osoba bi bilo izuzeto od plaćanja poreza na dohodak, a imamo i rasterećenje gospodarstvenika. Tu je plan o smanjenju poreza na dobit na razinu od 18 posto te na razinu od 12 posto. Hrvatska bi bila jedna od rijetkih zemalja EU koja bi imala stopu poreza na dobit i sniženu stopu poreza na dobit. Tako im se oslobađa porezna presija kako bi mogli lakše poslovati. Neće svi sektori biti zadovoljni ovom reformom.
Treba razumjeti i turističku djelatnost. Tu imamo vertikalnu privilegiranost. Ako se gleda makroekonomski to je privilegiranost nekih djelatnosti. Može se postaviti pitanje zašto drvna industrija ima 35 posto, a ovi osjetno niže kad nam turizam bilježi rekorde. Hrvatskoj su devizni prihodi dosegnuli do 8 milijardi eura, a ove će biti još viši.
Može li ova proezna reforma izdržati test vremena?
Savić: Od 2012. do 2015. dogodile su se 44 intevencije u porezni sustav i to kreira dozu nestabilnosti. Ova reforma je rađena u krugu 40-ak stručnjaka, a konzultirani su svi relevantni ljudi. Možemo govoriti o nečemu što je obuhvatilo veliki krug dionika i govori da bi se neki elementi reforme mogli zadržati dugi niz godina.
Marić tvrdi da poduplavanje porezne stope na namirnice, kruh i mlijeko, ne mora značiti poskupljenje proizvoda jer se dobivaju druge olakšice. Vjerujete li da to ukidanje stope neće poskupjeti namirnice?
Šprajaček: Kod indirektnih poreza poput PDV-a, kad nije jasno namijenjen nečemu, je problem kakav će biti utjecaj. Nekakvo povećanje PDV-a se može preliti na cijenu pa trpe potrošači pa se očekuje obratno i kad se PDV smanji. Ali teško je reći što će se stvarno dogoditi. S jedne strane imate poskupljenje šećera koji će doći na 24 posto. Poskupjet će kruh i mlijeko, ali se računa da će doći do smanjenja na električnu energiju. Kada bi se gledao neto učinak bio bi možda pozitivan, ali hoće li se ove korekcije zbilja preliti na potrošače to ćemo tek vidjeti. Procjene su da bi kućanstvu trebalo ostati 300 kuna na kraju godine.
Savić: Ovo je pitanje i osobne potrošnje. Prezna reforma mora potaknuti i tržište rada i gospodarstvo. Osobna potrošnja ako gledamo od 2008. do 2015. je pala za 14 posto pa elementi rasterećanja na dohodak bi trebali doista potaknuti potrošnju.
U Hrvatskoj je broj zaposlenih pao za 13 do 14 posto i Hrvatska je bila na rekordno niskom broju zaposlenih pa se reformu mora gledati i s tog aspekta.
Povećanom potrošnjom i rastom od BDP-a, a mi očekujemo rast od 2,2 posto, se kompenziraju manjkovi u proračunu od oko 2 milijarde.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
