Prema podacima osoba Četvrte knjige nestalih iz svibnja 2015. godine, 291 osoba nestala je iz Vukovara za vrijeme rata, a traga se za posmrtnim ostacima 30 osoba, kazao je Eugen Jakovčić iz udruge Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću.
“Najveći broj nestao je upravo između 18 do 21. studenog 1991., a radi se ukupno o 160 osoba”, naveo je.
“Proces potrage je u potpunosti zaustavljen dolaskom Vlade Oreškovića i Medveda i tu nešto ne štima. Iz Uprave za zatočene i nestale odmah je smijenjen g. [Ivan] Grujić – oko njega možemo polemizirati. On je dugo obnašao funkciju, često ni mi nismo bili zadovoljni njime, ali kontinuitet je u ovom slučaju bio izuzetno važan”, kazao je Eugen Jakovčić.
VEZANE VIJESTI
Navedimo ovdje da je Grujić optužio svog nasljednika Stjepana Sučića da su zaustavljene identifikacije žrtava srpske nacionalnosti, kojih je bilo 50 do 60 godišnje, a time i za diskriminaciju srpskih žrtava.
“Sad imamo osobu do koje novinari ne mogu doći”, upozorio je Jakovčić, što je po njemu neprihvatljivo kada se radi na tako važnim humanitarnim pitanjima, ali i na tako osjetljivim područjima kao što je Vukovar, jer se dozvoljava da se ta tema politizira i da se upliće ideologija.
Tabu oko stradanja u Vukovaru
Oko stradanja u Vukovaru vlada veliki tabu – u tri mjeseca opsade Vukovara ginulo je uglavnom nesrpsko stanovništvo, no u ljeto i proljeće 1991. godine također je bilo žrtava, ističe Jakovčić. Tu velike probleme stvara upravo politika, i sa srpske i s hrvatske strane.
“Grade tu političku moć na antagonizmu jednih i drugih i upravo na tom nepovjerenju… Jedni nabrijavaju svoje, drugi svoje i vi tu ne možete očekivati da se išta može promijeniti. Svaki put mi padne mrak na oči – komuniciram i sa Vukovarskim majkama i drugim udrugama – kad vidim prevladavajući politički diskrus. Svaki put kad dođe do loših odnosa između Hrvatske i Srbije, upravo mi padaju na pamet ti ljudi, koji ne znaju gdje su njihovi najmiliji i za koje se čini da su sve manje šanse da se ratni zločini procesuiraju”, navodi Jakovčić.
Podsjetio je i da su se u mandatu ministra branitelja Predraga Matića, održavali skupovi, zatvoreni za javnost, na kojima su se okupljala lokalna zajednica, crkve, s ciljem da se komunikacijom dođe do informacija o nestalima. S tom praksom je prekinuto, navodi Jakovčić.
Napad na regionalnu suradnju
U novije vrijeme ga zabrinjavaju događaji oko uhićenjima u Orašju.
“Događa se napad na regionalnu suradnju, koja je nezaobilazni mehanizam u procesuiranju ratnih zločina i u potrazi za nestalima”, kazao je.
Visoko rangirane osobe progonio je Haag, a “rezultat tih suđenja je porazan”, navodi on, što je dovelo do ogorčenja stanovnika Vukovara. Pojedini postupci vodili i pred srbijanskim pravosuđem.
“Kada govorimo o Srbiji, također je porazan rezultat – progonjeni su niže rangirani zapovjednici, u slučajevima Lovas i Ovčara, i ukinute su osuđujuće presude na Ustavnom sudu”, podsjeća on. “Mi smo o tome informirali javnost, da niži sudovi donose dobre osude, ali da one padaju na višim sudovima … Slično kao i u slučaju Glavaš, visoki sudovi tu ne ulaze u meritum”, kazao je Jakovčić, pojašnjavajući da te presude, donesene na temelju kvalitetno dokazanog stanja, padaju zbog procedure.
Podsjetio je i da glavni haški tužitelj Serge Brammertz pobunio zbog oslobađanja Vojislava Šešelja, ali i da “mastermindove Ovčare i Vukovara” – oslobođene obavještajce Franka Simatovića i Jovana Stanišića – čekaju ponovljeni procesi, u sklopu izlazne strategije Haškog suda.
U konačnici, Jakovčić se požalio i što hrvatska država ne poduzima više na zaštiti svjedoka u procesima protiv pripadnika srpske vojske, kako bi se došlo do istine i, među ostalim, suočilo i Srbiju s prošlošću.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
