Gostujući u Točki na tjedan državni tajnik u ministarstvu zannosti i obrazovanja Matko Glunčić kazao je kako su u Hrvatskoj u statistiku za PISA istraživanje ušli svi učenici, ostavljajući sumnju kako u nekim europskim zemljama se lažiraju rezultati.
Državni tajnik u ministarstvu znanosti i obrazovanja Matko Glunčić komentirao je rezultate OECD-ova najvećega svjetskog obrazovnog istraživanje znanja i vještina učenika u dobi od petnaest godina, PISA 2015 (Programme for International Student Assesment), ali i situaciju u obrazovanju u Hrvatskoj.
VEZANE VIJESTI
“Rezultati nisu katastrofični, kako se predstavlja. U čitalačkoj pismenosti smo postigli napredak od 11 poena, iako smo i dalje ispod prosjeka. Ali to pokazuje da idemo naprijed. Čitalačka pismenost je bitna za sva ostala usvajanja znanja. Ispred Izraela samo u znanosti.
Matematika je ostala tu negdje, ali smo u rangu SAD-a i Izraela, koji su znanstveno mnogi ispred nas. Malo je problematično prirodoslovlje, gdje smo pali za 15 bodova u odnosu na prije 9 godina. Sve europske godine su pale u prirodoslovlju, ali mi smo tu opet u rangu Mađarske i Islanda. Te rezultate moramo uzeti s malom sumnjom. Ovo što kažem, nije opravdanje. Moramo uložiti sve resurse kako bi se stanje poboljšalo”, pojasnio je.
Upitan za paradoks kako u hrvatskim školama imamo dvije trećine odlikaša i vrlo dobrih, a zatim na međunarodnim istraživanjima Hrvatska postiže ispodprosječne rezultate, Glunčić je odgovorio: “U ove rezultate ulaze prosječni rezultati. Ne uzimamo samo najbolje. U nekim europskim zemljama kažu lošijim učenicima da na dan testiranja ne dođu na nastavu. Kod nas u statistiku su ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine. Uzimamo sve zajedno unutra. Imamo inflaciju odlikaša, a većina njih nisu pravi odlikaši. Lani kada je 15. gimnazija organizirala prijemni ispit, 40% njih nije uspjelo položiti te prijemne ispite. Preveliki je pritisak roditelja, onda profesori dijele te ocijene”.
“Kada pogledate strategiju znanosti, obrazovanja i tehnologiji, ona ima 38 ciljeva. Samo jedan od tih ciljeva je cjelovita kurikularna reforma. Kvalitativni cilj kojeg očekujemo moramo opremati naše kabinete, prije svega STEM kabinete, opremom. Učenici moraju vidjeti eksperimente. Moramo povećati društveni status naših nastavnika”, istaknuo je planove za budućnost.
Upitan što se upravo događa s kurikularnom reformom, Glunčić je kazao: “U ovom prijedlogu proračuna izdvojeno je duplo više sredstava nego prošle godine. Izdvojeno je 9,5 milijuna kuna koje otpadaju na kurikularnu reformu. Kako je ministar rekao, to ne smije biti samo reforma kurikuruluma”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
