Na početku redovne sjednice Vlade ona se bavila ocjenom vlastitog rada u prvih sto dana.
Bit će riječi o dogovorima sa službenicima javnih i državnih službi te poreznoj reformi, te ostalim točkama dnevnog reda.
VEZANE VIJESTI
Premijer Andrej Plenković na samom početku je kazao da je danas 100 dana njegove Vlade te kazao da se nedavno u Davosu sastao s brojnim dužnosnicima iz svijeta i gospodarstva.
“Percepcija Hrvatske i našeg doprinos miru i stabilnosti je jako dobro prihvaćena”, kazao je. Naveo je i da je bio u Izraelu na poziv tamošnjeg premijera Benjamina Netanyahua, što je učvrstilo odnose sa tom zemljom te da je ondje obilježen “najveći genocid u povijesti”, odnosno holokaust. Izrazito se cijeni hrvatski doprinos pomoći u gašenju požara koji su pogodili tu zemlju, kazao je također.
Vlada je predano pristupila ostvarenju programu predstavljenom u Saboru, nastavio je, dodajući da je Vlada ozbiljno i odgovorno pristupila radu.
“Kažu da završava naš medeni mjesec, ali kakav smo tretman imali sumnjam da bi se nakon ovoga netko htio ženiti”, kazao je.
Zahvalio se Saboru, ali i ministrima na odrađenom poslu, pogotovo na poreznoj reformi. U nastavku pročitajte Vladin dokument o prvih sto dana njenog rada:
Povjerenje Pavi Barišiću
Šesta točka dnevnog reda bio je Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja prof. dr. sc. Pavi Barišiću, ministru znanosti i obrazovanja. Ppredlagatelji su 45 zastupnika i zastupnica u Hrvatskome saboru, pa je Vlada dala svoje očitovanje Saboru.
Premijer nije htio iznositi detalje očitovanja.
“Temeljito smo proučili dostavljeni prijedlog, u detaljnom obrazloženju iznosimo argumente i činjenice koje u cijelosti odbacuju neutemeljene prijedloge te predlažemo Saboru da odbije prijedlog izglasavanja nepovjerenja ministru Barišiću… To je jedna od onih ‘honeymoon’ tema o kojima sam govorio na početku”, kazao je Plenković.
Javni dug
Nastavljeno je raspravom o prijedlogu strategije za upravljanje javnim dugom, vezanom za nacionalni program reformi i približavanje Eurozoni. Nastojat će se ostvariti gospodarski rast, koji će biti dovoljan za smanjenje javno duga, kao i učinkovito upravljanje državnom imovinom, poručio je Plenković, a onda dao riječ ministru financija Zdravku Mariću.
On je javni dug označio kao jednom od najvećih ranjivosti. U programu Vlade cilj je da se u četiri godine smanji udio javnog duga u BDP-u za 10 posto.
Tri su osnovna stupa na kojima se gradi to smanjenje. Prvi je gospodarski rast, koji bi trebao biti 3,2 posto ove godine. Drugi je fiskalna konsolidacija i daljnje smanjivanje deficita, koji bi ove godine trebao biti 1,6 posto, a 2018. na jedan posto. Treći stup je aktiviranje državne imovine.
Navodi da je javni dug smanjen sa 86,7 iz 2015. na 83 posto BDP-a.
Vlada će ići na jačanje pravnog i institucionalnog okvira za smanjenje javnog duga, provođenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti na državnoj i lokalnoj razini, ublažavanje rizika kratkoročnog duga u javnom dugu, koji zauzima 13 posto od ukupnog iznosa. Što se tiče valutnog rizika, oko tri četvrtine javnog duga je što izravno, što kroz valutne klauzule, u eurima i zato je potrebno zaštititi ga od nepovoljnih promjena tečaja. Kamatni rizik potrebno je također umanjiti pa se i time bavi strategija, kao i povećanjem transparentnosti javnog duga i zaduživanja.
Najavio je i skoro izdavanje obveznica na domaćem tržištu, a krajem veljače i početkom ožujka izdavanje obveznica na međunarodnom tržištu, budući da u travnju dospijevaju obveznice vrijedne 1,5 milijardi dolara.
Krajem godine izdat će se i obveznice u vrijednosti od 4 milijarde kuna na domaćem tržištu.
Državne potpore i smanjenje pristojbi
Izmjenama i dopunama Zakona o državnim potporama predlaže se da se na mrežnim stranicama Ministarstva financija objavljuju sve državne potpore, nakon što bude ustrojen registar državnih potpora, najavio je također Marić.
Uredbu o Tarifi upravnih pristojbi također je predstavio Zdravko Marić, navodeći da uvodi tri novine:
Sve pristojbe koje su donosile prihod državnom proračunu smanjuju se bar za 30 posto, primjerice pristojbe u turizmu. One koje su koštale 1500 plaćat će se 1050.
Sve pristojbe za građane – kako one za putne isprave, prometne dozvole i slično – umanjene su za 30 posto.
Dodatno se ukida i pristojba za sve akte za pokretanje postupaka, koje su do sada koštale 20 kuna.
Vlada odbila prijedlog oporbe o HRT-u i minimalnoj plaći
Prijedlog zakona o dopuni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, koji se tiče promjene iznosa pristojbe, odbijen je. Predlagatelj je Klub zastupnika HNS-a i HSU-a u Hrvatskome saboru, kao i prijedlog Zakona o minimalnoj plaći Kluba zastupnika SDP-a, kojim se predlaže povećanje povećanje minimalne plaće na 50 posto bruto prosječne plaće radnika u pravnim osobama registriranim u RH. Ministar rada Tomislav Ćorić objasnio da je neprihvatljiv ovakav način izračuna minimalne plaće, jer propisuje njeno dugoročno određivanje, neovisno o gospodarskim pokazateljima.
To je činjenično nepotkrijepljen način utvrđivanja minimalne plaće i isključuje dijalog sa svim socijalnim partnerima, dodao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
