Hrvatsku muči pad ukupnog broja stanovništva. Popis iz 2011. ne može se usporediti s onim od prije 10 godina zbog promjene u statističkoj definiciji, no prema njemu je u Hrvatskoj bilo ukupno 4.284.889 stanovnika. Prema trenutnim procjenama danas nas je 80.000 manje. U TNT-u smo razgovarali s državnim tajnikom za demografiju Marinom Strmotom.
Podaci su doista porazni. Je li Hrvatska ikad gore stajala kad je riječ o demografiji?
“Da, nikad nije stajala gore. Nažalost, ove brojke su još i dobre s obzirom da su brojke iseljavanja ovdje podcijenjene, odnosno one su službene statistike, a mi nemamo registar stanovnika, odnosno ovo su samo oni koji su odjavljeni. Često ljudi odu, pokupe stvari i više se ne vrate. Tako da je taj broj od 90 tisuća malo i veći, čak skoro i puta dva, tako da je, nažalost, ova slika još i gora. Da odgovorim na pitanje, nikad nije bilo gore zato jer je prirodni prirast jako loš, natalitet je u kontinuiranom padu i ovaj broj od 37 i pol tisuća je katastrofa a novi iseljenički val je možda još i gora stvar i to je ono što zabrinjava.”
Kada se govori o ovim poraznim statistikama uvijek se nekako govori o pronatalitetnim mjerama međutim, podaci pokazuju da je zapravo puno gori problem iseljavanje. U 2015. je otprilike 16 tisuća manje djece, odnosno da je razlika između umrlih i rođenih tolika, a 17 tisuća ljudi se iselilo. Imate li neke konkretne mjere za sprečavanje iseljavanja iz Hrvatske?
“Da, dobro ste rekli, iseljavanje je gora stvar, odlaze mladi ljudi, cijele obitelji. Ovo je s nekim odmakom, taj pad nataliteta. Najbolja mjera, i to mi ne skrivamo, je gospodarski rast i zapošljavanje. Ne postoji takva demokrafska mjera koja može zaustaviti mladog čovjeka u potrazi za poslom tako da tu ne moramo gajiti neku iluziju da će demograske mjere naći posao i zaustaviti iseljavanje. To je posao cijele Vlade, ne samo Ministarstva s demografijom.”
VEZANE VIJESTI
Jasno, ali pitanje je na što se troše novci koji dolaze od rasta gospodarstva. Vidjeli smo da hrvatsko gospodarstvo zapravo raste više no što se očekivalo, iduće godine možda i više od tri posto. Koliko novca ste osigurali za demografske mjere?
“U ovom prvom valu, odnosno ono što smo zasad provodili, za ovu mjeru osigurano je 157 milijuna za 2016., odnosno za 2017., a za 2018. 300 milijuna kuna na konto rodiljnih naknada i taj zakon stupa na snagu 1. srpnja. To bi mi rekli da je to prvi potez, konkretan, koji će biti vidljiv od 1. sprnja. Trenutno je na izmjenama i dopunama.”
Znači ako je 300 milijuna kuna za iduću godinu za demografiju, onda to znači da ostajete samo na toj mjeri porodiljnih naknada?
“Ne, ne, ne ja sam rekao da je to prva faza, to je samo jedan segment, jedna mjera povećavanja rodiljnih naknada koliko je to zasad proračun dopuštao. Nadamo se da će ekonomski rast donijeti i neka nova proračunska sredstva i za rodiljne naknade i za neke druge mjere koje smo mi predstavili.”
Kad je riječ o rodiljnog naknadi Zakon je trenutno u javnom savjetovanju, ono što je činjenica je da se s 2600 kuna povećava na gotovo 4000 kuna. Vrlo konkretno pitanje – vrijedi li to samo za bebe koje se rode nakon 1. srpnja ili vrijedi za sve bebe i one rođene prije 1. srpnja, odnosno za njihove roditelje.
“Da, povećali smo i za nezapolene s 1660 na 2400 kuna i ovo je za zaposlene rodilje. Da, to vrijedi za rodilje koje se nađu u tom režimu, ne na djecu koja se rode nakon 1. srpnja. Znači, odmah od 1. srpnja žene koje se nađu u drugih šest mjeseci će imati povećanje.
Koja je sljedeća mjera koju planirate provesti?
“Više je mjera, više je mjera. To će se morati paralelno s drugima raditi, mi nemamo vremena da provodimo jednu po jednu mjeru. To što je ovo jedan skup mjera zahtjevat će međuresornu suradnju. Hoćete od mjera novčanih obiteljskih potpora, sustava rada, odnosno vrtića. Zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja, migracijske politike, a u konačnici i oko medijske senzibilizacije, stvaranja pozitivnog ozračja, smatramo jednom od bitnih mjera.”
Kada govorite o svim ovim mjerama to zvuči jako načelno, možete li reći koja je neka konkretna sljedeća mjera? Govorili ste, recimo o mjeri da će se uvesti doplatak za svu djecu, neovisno o imovinskom stanju.
“Da, to je ova druga mjera što se tiče financijskih poticaja, ona će trebati malo duže vremena i za javnu raspravu i za stručnu analizu, stručnih uporišta zaista ima s obzirom da je porezna reforma tek stupila na snagu i ne možemo odmah očekivati da ćemo ići u novu izmjenu, ali sigurno do negdje 2019. bi napravili koncept tog novog jedinstvenog dječjeg doplatka gdje on ne bi imao taj kriterij socijalne naknade, nego pronatalitetne gdje bi sva djeca imala taj neki dohodak, gdje bi se ispravila ta nepravda gdje bogatiji imaju veću olakšicu, nego oni koji imaju manju plaću. Dalje, što se tiče vrtića, pitali ste za konkretnu mjeru – tu ćemo u suradnji s Ministarstvom znanosti ali i jedinicama lokalne samouprave, koji su nam važni partner u toj cijeloj priči, gdje bi mi išli na usklađivanje radnog vremena vrtića gdje se često ističe da roditelji male djece, da im je problem, da je potreban dvosmjenski rad, usklađivanje sadašnjeg modela dvohraniteljske obitelji sa sustavima vrtića.”
Otkud novac za to? I za, recimo, ove dječje doplatke, ako se ne varam oko dvije milijarde kuna bi trebalo za to?
“Za dječji doplatak već postoji… Unutar sustava poreznog osobnog odbitka kojeg treba transformirati i postojeći sustav dječjeg doplatka tako da tu već ima prostora za tu mjeru samo je treba dobro razraditi.”
Ako Vas dobro razumijem, išlo bi se na ukidanje dječjeg odbitka iz plaće i ta bi se sredstva prenamijenila?
“Tako je, sada u plaći svatko od nas ima osobni odbitak, koeficijent ovisno o tome koliko djece ima i onda tako, ako imate manju plaću ili nemate odbitaka, tako raste plaća i taj osobni odbitak i upravo iz tog segmenta, iz tih sredstava koje su negdje oko dvije milijarde kuna bi mogli ići u transformaciju i peglanje te neke nepravde. U tom smjeru mi idemo. Za druge mjere nisu potrebna tako velika sredstva, treba politička volje i neko razumijevanje demografske politike kao investicije u budućnost i sluha.”
Mislite li da je povećanje na 4000 tisuće za drugih šest mjeseci porodiljne naknade dovoljna mjera? Hoće li se itko zbog toga odlučiti imati više djece? Znamo svi da problem zapravo nastupa kasnije, ne nakon te prve godine?
“Točno, ja slažem se. Nijedna mjera neće sama po sebi povećati natalitet. Moramo imati cijeli sustav razrađenih mjera gdje ćemo pomagati našem slojevitom društvu, neće se to povećati zbog tih 1400 kuna veće plaće, pomoći će dijelu žena. To nisu mala sredstva, tih 1400 kuna, danas. Nismo rekli da će jedna pojedina mjera spasiti cijelu stvar.”
Plenković je najavio osnivanje Vijeća za demografsku revitalizaciju, kaže se vrlo često s razlogom da kad ne znaš riješiti problem onda osnuješ povjerenstvo. Kako bi trebalo funkcionirati to Povjerenstvo ili Vijeće i koje bi trebale biti njegove zadaće?
“Točno, mi nismo išli u tom smjeru da osnujemo još jedno povjerenstvo, Ministarstvo nije sklono osnivanju takvih radnih skupina. već smo to javno artikulirali, ne trebaju nam neke nove strategije radnih skupina. Ovo je išlo u smjeru da smo primijetili, ali i sama struka iz koje i sam potječem, da je u prošlim dokumentima u želji provođenja nacionalnih populacijskih politika falila međuresorna suradnja. U tom smislu će se osnovati, nadamo se brzo, Vijeće za demografsku revitalizaciju na čelu koje će biti sam premijer i čelni ljudi pojedinih resora koji su nama bitni za provođenje tih mjera, mi ćemo im davati inpute i tražiti od njih djelovanje.”
Zapravo je to na neki način vaš pokušaj da utječete na druga Ministarstva da provode mjere koje predlažete.
“Da, možemo tako reći.”
Spominjali ste i ograničavanje rada nedjeljmom, kako ste to zamislili?
“To je nešto što treba javnu raspravu, društveni konsenzus jer se zaista svi oko toga trebaju složiti. I poslodavci i Vlada i jedinice lokalne samouprave, a i sami ljudi koji rade kako bi se postupno išlo. Ne želimo se dovesti u situaciju gdje bi se išlo na zabranu totalno pa se onda dovesti na Ustavni sud. Nekim dijalogom, i to ponavljam i podcrtavam, nekim dijalogom moramo shvatiti da nam je to bitno, da nam treba, što se tiče te nedjelje, vrijeme za obitelj i to nije nikakav zaokret jer smatram da nam je nedjelja svima bitna, da ćemo se oko toga složiti i da ćemo ići postepenim prijelazom kao što neke druge zemlje Europe rade. Negdje su totalno slobodne nedjelje – Njemačka, Austrije, tamo ne radi nijedan shopping centar, Slovenija ima deset radnih nedjelja. Naći ćemo neki zajednički model zajedno s poslodavcima.
Kada namjeravate predložiti neki zakonski prijedlog u tom smjeru?
“Pa ja se nadam da će u ovoj godini već biti nešto. Barem neki okvir toga zakona.”
Kojem ste rješenju Vi osobno skloni kao čovjek koji je u Ministartsvu zadužen upravo za demografiju?
“Kako to mislite?”
Jeste li skloni slovenskom modelu koji ograničava broj radnih nedjelja, jeste li skloni da samo određene kategorije, recimo majke s više djece imaju slobodnu nedjelju…?
“Ja sam sklon, da se mene pita, da je nedjelja slobodna za sve ljude, ali naravno postoje neke grane, usluge, mi smo turistička zemlja i moramo se tome prilagoditi i imati neki drugi sistem nadoknade za te ljude i tako. Ali ja sam sklon tome da je nedjelja dan za obitelj. “
Vi ste upoznati s odlukom Ustavnog suda koja je rekla da rad nedjeljom nije protuustavan?
“Jesam i mislim da se tu išlo nekim krivim pristupom, s manjkom dijaloga i da se išlo neke stvari lomiti preko koljena, ali ja želim biti optimističan i da će se naći neki sporazum, postepeno.”
Ovog tjedna bila je konferencija o demografiji i utjecaju ovih svih demografskih, negativnih promjena o kojima smo razgovarali, na mirovinski sustav; odnos zaposlenih i umirovljenika je gotovo 1:1, može li moja generacija uopće jednog dana očekivati mirovinu?
“Dobro ste već postavili pitanje, 1980. taj omjer je bio 4:1, a nije tako daleko od 1980. Danas 1:1 s ovakvim trendovima… Možemo očekivati da će se taj broj okrenuti, da će biti više umirovljenika nego osiguranika i to ide ka tome i to je problem. Ovakav mirovinski sustav utemeljen početkom 20. stoljeća pod jednim drugim ekonomskim pretpostavkama nije održiv u ovakvom sustavu i ovakvim demografskim trendovima. Morat ćemo razviti neke nove modele, neke osobne štednje i slično.”
Mislite li da se ovaj sustav međugeneracijske solidarnosti na kraju neće održati neki duži niz godina?
“Po sadašnjim demografskim trendovima to se dovodi u pitanje jer je sve više starih, a sve manje mladih. Sustav međugeneracijske solidarnosti sam po sebi se raspada.
Mislite li da će već ova Vlada morati mijenjati taj koncept?
“Pa to nije pitanje hoće li to biti sutra, mirovine će bit sigurno još, neće to biti ni za dvije, ni za pet, ni deset godina, ali dolazi u pitanje jedan sustav, upravo ste Vi rekli, za dvadeset, trideset godina, a traje stoljeće da propadne tako i o tome sigurno treba razmišljati i ova Vlada i svaka sljedeća jer nam je to svima u interesu.”
Hoćete mi reći da mirovinu vidjeti neću?
“Hoćete, vidjet ćete ali u nekom drugom obliku.”
Hoće li Ministarstvo demografije sudjelovati u izradi novog Zakona o pobačaju? Čuli smo da je Ustavni sud naložio Hrvatskom saboru da u roku od tri godine izradi novi zakon?
“Da, znam za odluku Suda, to je jedno osjetljivo pitanje. Rad u radnoj skupini, možda bude i Ministarstvo uključeno, ali ja konkretno ne znam u kojem smjeru, ali je sigurno stav MInistarstva ovo o čemu ja stalno pričam – da u situaciji gdje imamo takav snažan pad nataliteta i veliko iseljavanje da je svaki život dragocjen, ali nikako u smjeru neke zabrane. Nijedna zabrana nije dobra, radije u smjeru edukacije, informiranja. A uloga Ministarstva i cijele države je stvoriti jedan sustav potpore roditeljima i majkama da se uopće ne dovedu u situaciju da moraju preispitivati tu odluku.”
Da, poznati su podaci da najviše pobačaja ne čine mlade djevojke, što je česta zabluda u javnosti, već upravo žene između 30. i 34. godine čak i majke koje već imaju djecu. Prema Vama, imali li ova odluka Ustavnog suda ikakve implikacje na demografsku situaciju, negativne ili pozitivne?
“Ne bih gledao u tom kontekstu, svaki život je dragocjen. Ne bih gledao u smislu demografskih trendova koji nas sada prate, to je stvar odluke i pojedinačnog izbora.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
