Gost Novog dana bio je Dražen Bošnjaković bivši ministar pravosuđa koji se osvrnuo na rad DORH-a i aferu Dnevnice.
Postoji li za vas sumnja u pritisak na rad DORH-a?
VEZANE VIJESTI
Mislim da nema nikakvog pritiska i pristranosti jer smo suočeni s velikom aferom. Nema dvojbe da je godinama postojao sustav za izvlačenje novca u vladi. To treba procesirati i u poštenom postupku i utvrditi pravo stanje stvari. Nema dvojbe da je ovo sramotna afera koja nanosi veliku štetu politici i političarima. Ovo je sami vrh, ovo se događa u Vladi, događa se lažiranje i radi se o velikim iznosima. Pred DORH-om je složen i ozbiljan posao. Pravna država treba pokazati da funkcionira.
Je li press konferencija Plenkovića i Cvitana bila svojevrsna prekretnica?
Nije. Ovo je vrlo odgovorno od premijera jer se stvari događaju u njegovom najbližem okruženju bilo bi dobro da su i raniji premijeri izašli pred javnost i kazali idemo to procesuirati. Teško je to jer to se događa ispod stola i trebaju određeni dokazi. Ne vidim problem da je premijer izašao s tim jer javnost ima potrebu znati da se to dogodilo.
Je li premijer bio pod pritiskom zbog novootkrivenih dokaza koji i njegov ured stavljaju pod istragu DORH-a?
To je bilo važno da se traži od DORH- proširenje istrage koja je bila locirana za prijašnjih vlada. Ako se to događa i u mandatu ove vlade, premijer je odgovorno postupio kad je rekao: ”To se događa i sada idemo što prije tome stati na kraj”.
Je li sporno da je i sam premijer naložio internu stragu?
Nije. Mislim da je to odgovorno. Stvari su u njegovom najbližem okruženju. Operacija se dešava unutar njegova ureda. On to mora kontrolirati. Tužno je da se premijer bavi dnevnicama, to bi rutinski trebalo funkcionirati. Ali tu se novac godinama izvlačio i premijer na neki način odgovara za funkcioniranje svih tijela, a posebno za prvi ešalon oko njega. Ovdje vidimo da je to funkcioniralo cijeli niz godina prije njega. I on je naravno tražio temeljitu istragu i da se to procesuira.
Je li sporno da je premijerov ured predmet istrage, a da Plenković s glavnim državnim odvjetnikom održava pressicu?
Ne vidim ništa sporno. Stvar se dogodila gdje se dogodila. To je jedino mjesto gdje su mogli održati pressicu.
Je li realno da Plenković bude svjedok u postupku?
To će ovisiti o potrebi prikupljanja dokaza, rasvjetljavanja činjenica. To će USKOK ocijeniti koji su svjedoci važni pa će se od njih uzeti iskaz.
Cvitan je izjavio da je na zahtjev Vlade proširio istragu. Je li to propust?
Teško mi je reći jer svi koji znaju da se nešto dogodilo dužni su to DORH-u prijaviti. Premijer je utvrdio da postoje određne indicije i on je to prijavio. Kao kad vi nešto vidite kod svoje kuće. Nije ni DORH svemoguć da može sam utvrditi ono što je potrebno.
A što je s paralelnim istragama. Prvo Saucha otkriva nove detalje, pa premijer, pa tek onda DORH. Je li to dijelom isto zbunjujuće?
Treba to nepovjerenje otkloniti. Opet će na kraju USKOK ocijeniti što je od tih informacija relevantno. USKOK i DORH su stručni složiti od toga neki mozaik koji u kaznenom postupku može biti održiv i koji će pokazati koji su to ljudi. Ovo su nekakvi dojmovi jer mi u javnosti volimo špekulirati, ali kad stvar dođe pred sud onda dobiva drugačije dimenzije.
Kao bivši ministar pravosuđa, zabrinjava li vas da nemamo nijednu presudu u velikim aferama?
Osjećam određeno nezadovoljstvo i frustraciju da postupci dugo traju. Ukupno gledano u nekim segmentima kao društvo imamo kolektivnu frustraciju, posebno sankcioniranja kaznenih djela ratnih zločina, privatizacije… Imamo dojam da tu nije dovoljno učinjeno. Treba vidjeti koliko su i naši zakoni bili odgovarajući. Znam da smo u postupku ulaska u EU to područje 23 posebno imali pod monitoringom. Donijeli smo novi kazneni zakon i htjeli smo državnim tijelima dati alate da ih opremimo za borbu, ali mislim da je potrebno puno edukacije iskustva, kvalitetni ljudi i dobri uvjeti.
Zašto izvještaj glavnog državnog odvjetnika za 2015. nije razmotren u Saboru?
Pred nama je izviješće iz 2015., ali u ovih nekoliko mjeseci koliko Sabor djeluje imali smo važne stvari poput proračuna, zatim porezne reforme, novog zakona o javnoj nabavi. Izviješće će doći brzo. Važno je da idu i dosta relevantne izmjene ZKP-a koje neke stvari malo drugačije tretiraju.
Hoće li HDZ podržati taj izvještaj?
Mi smo ga na odboru primili na znanje. Brojke ne možemo promijeniti. Izvješće govori o radu državnih odvjetništava. Koliko je postupaka, koliko žalbi, koliko presuda… I govori o kretanju samog kriminaliteta kod nas. Te brojke nisu tako loše, mi nismo statistički gledano zemlja koja ima puno tih kaznenih djela i s te strane mi se trebamo foksuirati na kaznena djela vezano za organizirani kriminal i korupciju.
S novim državnim odvjetnikom?
Glavni državni odvjetnik ni po čemu nije doveden u pitanje i ne vdim zašto bi se tu išta trebalo mijenjati.
Karamarko je javno zatražio smjenu Cvitana. Je li to tada bila politika HDZ-a i želi li novo vodstvo nastaviti tu politku?
HDZ nije tražio smjenu. Novo vodstvo nije na taj način komuniciralo i istaklo da želi promjenu odvjetnika. Mi moramo graditi sustav na način da imamo dobar normativni okvir.
Postoji li razlika u pogledima između Mosta i HDZ-a? Petrov je rekao da bi volio da se ta zajednička konferencija nije dogodila Cvitana i Plenkovića nije dogodila.
To je pogled predsjednika Sabora koji jasno da ima drugačiji stav. Razlika između Mosta i HDZ-a će biti, od toga ne treba bježati ni težiti jednakom mišljenju. Upravo različiti stavovi mogu dovesti do kvalitetnijih rješenja. S te strane od toga ne treba raditi velike afere ako imamo različite stavove u nekom pitanju.
Zašto se šalju dva različita prijedloga o Zakonu o državnom arhivu?
Most je samostalna straka. Njegovi zastupnici imaju pravo otvarati pitanja, ali činjenica jeste da je u programu Vlade izrada novog Zakona o arhivima. Ne moraju te stvari završiti različitostima. Postoji točka gdje se to može sjediniti. Ne vidim nikakav problem da Most ima ideju i da želi da se arhivi otvore. Postoji interes jednog dijela javnosti da se to učini. Ali postoji tu cijeli niz drugih pitanja koja treba tu regulirati.
Struka je kazala da je nedopustivo da se njih ne konzultira. Je li to lustracija?
Ja vam to ne znam jer ne znamo koji je sadržaj tog dijela koji Most želi potencirati kroz taj zakon. Provest ćemo širu javnu raspravu, a Vlada radi cjeloviti zakon koji i druge segmente obuhvaća. Nije nemoguće da se ta dva zakona sjedine.
Bi li politčki cilj tog zakona trebala biti lustracija?
Mi smo tu debelo zakasnili. Treba procesuriati tko je činio zlodjela u bivšem sustavu, ali u onom klasičnom smislu lustacije, ja mislim da je taj protek vremena vraćanje u prošlost i da je to teško provesti.
Most je najavio da se zalaže za preustroj. Kakav je stav HDZ-a? Plenković je rekao da o tome nema riječi.
Stav naše stranke je, što se tiče županija, da protiv smo bilo kakvog mijenjanja. Čak smo rekli da ih treba snažiti. Što se tiče promjena ja bih rekao da je tu potrebno analizirati nadležnost jer ima puno općina koje teško funkcioniraju. Mostov ministar Kovačić je dobro tražio da se formira tim stručnjaka koji će ocijeniti naš teritorijalni ustroj. Mislim da teba ocijeniti nadležnosti i financijsku politku. Prave decentralizacije nema bez financijske decentralizacije.
Otvoreno je pitanje arbitraže sa Slovenijom. Može prisitsak EU dovesti do nove arbitraže?
Ne možemo se naći pod pritiskom. Ovo je pitanje gdje smo svi jedinstveni. Ono što je Slovenija napravila je nedopustivo. Mi se ne želimo vratiti u taj postupak i nema toga koji bi nas u to vratio.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
