Ilija Rkman, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača gostovao je na N1 i komentirao stanje potrošača u Hrvatskoj.
U kojim su segmentima potrošači danas najugroženiji?
Danas je 34. svjetski dan prava potrošača. Od 2013. godine, otkad je članica Europske unije, bilo je dovoljno vremena da Republika Hrvatska može i trebala je već implementirati sve najviše standarde zaštite potrošača.
Je li uspjela?
VEZANE VIJESTI
Nažalost ne, a to je naše istraživanje na pet tisuća ispitanika pokazalo. Pitanje je bilo imamo li ista prava kao bilo koji potrošač u Europskoj uniji, 92 posto ispitanih su rekli ne, da je veći dio toga na razini retorike i ta priča se zapravo nastavila nakon što su gospođe Olga Šenlova i Biljana Borzan nastavile priču koju sam ja započeo i završio na sudu, o dvostrukim standardima kvaliteta. U svim segmentima Europske unije lijepo stoji da je zaštita potrošača civilizacijska stečevina razvijenih demokratskih društava. Potrošač nije broj, nego ljudsko biće apsolutne vrijednosti. To su vrlo bitne poruke ne samo moje, nego Europske unije.
U čemu je problem?
Problem je u tome što je potrošaču najveći problem nepoštena poslovna praksa kod dijela trgovaca. Primjerice, Europska je unija definirala 31 pojavu nepoštene poslovne prakse. Naprimjer, na webshopu ste vidjeli jedan proizvod, ekskluzivna bunda, i pokušate to naručiti, platiti, a dobijete nešto što nema veze s onim što ste kupili. To je kršenje poslovne prakse. Nepoštena poslovna praksa je zakonom zabranjena, jer smo svi mi iz Udruge za zaštitu potrošača prošli cijelu Europsku uniju, Austrija i Njemačka su referentne točke da možemo transferirati njhova iskustva. Savjetovalište u Zagrebu je preslika savjetovalište iz Berlina.
Mijenja li se išta? U trgovačkim lancima i dalje postoje proizvodi lošije kvalitete…
Istraživanje, koje je započela Hrvatska agencija za hranu uz pokroviteljstvo Europskog parlamenta i Biljane Borzan, ja sam definirao dvostruke standarde za područje deterdženata. Poruka potrošača je ne želimo biti potrošači drugog reda. Čak je malo čudno, da skoknete u Kladušu i kupujete izravne originalne njemačke proizvode, a nisu uvijek u Zagrebu. Moja je uloga vrlo često transferirati i ponavljati poruke vodećih ljudi iz Europske unije. Primjerice, Neven Mimica je rekao da potrošač nije sluga nego gospodar tržišta. Razvoj nacionalnog gospodarstva ima svoj motor, potrošač mora biti šofer toga motora.
Kako potrošači gledaju na Agrokor i njegovu budućnost?
Ja sam imao prigodu 2008. da sam bio pozvan od dvije osobe iz Europske banke za obnovu i razvoj, a da tad nisam znao da je ona u vlasničkoj strukturi Agrokora. Pitanje je bilo hoće li i može li Agrokor postati regionalni igrač, mogu li ući u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju. Ja sam s njima dva sata razgovarao. Ova priča o Agrokoru, on je gledano građevinski, statički neodređeni nosač, ako izvadite dio, urušava se cijeli sustav. Agrokor je rečeno da je osigurač stabilnosti i gospodarskog sustava Republike Hrvatske. Agrokor je ušao u nekoliko država okolo, nije samo 150 tisuća ljudi, nego puno više, koji ovise o njemu. Ovaj se problem mora riješiti vrlo brzo. Ovo je i politički i gospodarski i geopolitički problem. Meni je ovo bolni trenutak, jer su u pitanju ljudi, područje prehrane, a to je najbitnija stvar.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.