Ognjen Kraus predsjednik "Židovske općine Zagreb" (ŽOZ) i koordinator "Židovskih općina Hrvatske" gostovao je na N1.
Ni ove godine državnoj komemoraciji u povodu godišnjice proboja iz ustaškog logora Jasenovac 22. travnja, neće prisustvovati Koordinacija židovskih općina u Hrvatskoj. Podsjetimo, nisu sudjelovali ni obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na holokaust 27. siječnja, u organizaciji Vlade.
VEZANE VIJESTI
“Dan proboja logora Jasenovac obilježava se svake, pa i ove godine. Jom Hašoa, Dan sjećanja na nevine žrtve Holokausta, pada ove godine na taj dan. Nećemo prisustvovati državnom obilježavanju proboja logora Jasenovac, već ćemo 24. travnja obilježavanje sjećanja Jom Hašoa održati u Jasenovcu, a ne na Mirogoju. Zašto? Zato što se ništa nije napravilo u ovoj godini dana. Nije to samo zbog postavljanja ploče, već do reakcije državnog vrha, predsjednice Republike i Vlade, premijera. Događa se relativizacija ustaštva i znakovlja. Ako netko danas izjednačava crvenu zvijezdu sa ‘Za dom spremni’, U, s kukastim križem, onda se pitam gdje smo mi”, kaže Kraus.
“Partizanski pokret je bio najjači u Hrvatskoj, Hrvatska je dala najviše partizana. U Ustavu stoji da je RH sazdana na AVNOJ-skim zasadama. Kada nam treba, onda kao i neki dan ističemo da nismo sljednici NDH već ZAHVNOH-a. Ne vidim da se tako ponašamo. Smeta mi što su zakoni dobri, ali ih se nitko ne pridržava”, dodao je.
Kada govori da se nije puno promijenilo, Kraus nije usamljen – apelira se na vlasti zbog incidenata s više adresa. Upitan je misli li da se te pojavnosti ne bi događale da Vlada ima oštriji stav i reakciju, u vidu sankcije počinitelja.
“Rekao sam kad je postavljena ploča HOS-a u Jasenovcu da je to provokacija, da vidimo dokle možemo. Naravno, reakcija je bila ovakva i osnovana je komisija prije nekoliko dana – to je znak da možemo ići i dalje. Postavit će se slična ploča u Kutini i drugim mjestima. Pogledajte što se događa na stadionima, maršira se po Zagrebu uz uzvike ‘ZDS’. Pitanje je edukacije – ona ne postoji u ovoj zemlji. Smatram da nažalost većina mladih ne zna što je NDH, jer to nisu naučili ni u školi niti kod kuće. Oni danas imaju 30 godina, oni koji su krenuli u škole 1990. godine, oni nemaju edukaciju. Edukacija je najveći problem”, kazao je Kraus.
Istakao je koliko je važno naučiti djecu i građane o posljedicama režima kakvi su bili ustaški i nacistički.
“Dok se netko sa svojom sramotom ne suoči, nema pomaka. Jednom godišnje govorimo o Holokaustu i to dana kad je postavljen za dan sjećanja u EU. Druge edukacije nema. Kad osnivamo komisiju koja će nem objašnjavati znakovlje, što su bili ustaše, a što partizani, vidi se da ne znamo što želimo… 70 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata”, kazao je.
“Ne znam kakav će sastav ovog vijeća biti, ali bez želje koja se mogla pokazati iz političkih krugova da se stane na kraj događajima na stadionima, na cesti i javnim istupima, nećemo riješiti te probleme”, navodi on.
Na državnoj komemoraciji vjerojatno neće sudjelovati ni predstavnici Srba u Hrvatskoj, jer je njihov uvjet, kako nam je otkrio Milorad Pupovac, uklanjanje pozdrava »Za dom spremni« s ploče pripadnika HOS-a u Jasenovcu. Kraus je upitan bi li taj uvjet zadovoljio i Koordinaciju židovskih općina.
“Za mene ne bi bilo dovoljno ni to, s obzirom na reakcije koje sam spomenuo na početku. Želim vidjeti rezultate, a onda možemo govoriti o zajedničkom sudjelovanju na komemoraciji”, poručio je.
Ustaški pozdravi pojavili su se u središtu Zagreba pilikom marša stranke A-HSP, u Vukovaru se pojavila naljepnica s natpisom “Srpsko obiteljsko stablo” na engleskom i slikom stabla na kojem su obješeni ljudi, dogodilo se nekoliko napada – rasistički u Dubrovniku pa napad suzavcem na gay klub u Zagrebu. Predsjednica je kazala da smo tolerantniji kao društvo od početka njenog mandata, pa je Kraus upitan da to komentira.
“Ne vidim da smo tolerantno društvo. Vidim da su događaji ove vrste sve učestaliji i osim reakcije na događaje ne vidim ništa drugo da se konkretno radi. Ne znam je li itko odgovarao za postupke koji su se dogodili u Splitu, a da ne govorim o maršu u Zagrebu i uzvikivanjem ‘ZDS’. Bio sam na Britancu tada, vidio sam da su ljudi bježali od toga. Puno je ljudi koji su zatrovani time, ali reakcije onih koji bi to morali, ne reagiraju. Vidjet ćete da su to uvijek isti ljudi”, kazao je.
“To nije samo pitanje ideologije, već odnosa prema onom što se događa. Jedno mislim, drugo radim – to je princip kod nas. Najočitije mi je to bilo u pitanju tužbe u Chicagu – svi smo se digli na noge da kažemo da je Hrvatska zasnovana na ZAVNOH-u, kada je zatražena odšteta zbog zločina NDH-a. Tu je taj stav jasan, ali inače se on uopće ne vidi”, kaže Kraus.
Što Židovska općina Zagreb želi poručiti svojim bojkotom, upitan je za kraj.
“Želimo poručiti da takvom politikom i relativizacijom NDH se ne možemo i nećemo nikada pomiriti. Svi koji su završili u Jasenovcu završili su ondje s potpisom, pozdravom ‘Za dom spremni’. Svi. Ne samo židovi, već i Romi i Srbi. Ne radi se o povijesnom znaku, već o onom što je obilježavalo rasne zakone NDH. Ono što posebno smeta kad se govori o NDH govori se o totalitarnim sistemima. Neusporedivo je govoriti o totalitarnim režimima nakon Drugog svjetskog rata i o Endehaziji i nacističkom režimu u Njemačkoj. To su bili režimi koji su donosili rasne zakone, gdje su ljudi stradavali temeljem rase i vjere. Totalitarni sistemi proganjali su samo političke protivnike”, kazao je Kraus.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
