Bivši voditelj radne skupine za kurikularnu reformu obratio se direktno ministru na panelu "Obrazovanje i digitalno društvo" u sklopu konferencije "Hrvatska kakvu trebamo" i izrazio nadu da će se mudro ponijeti u sklopu implementacije kurikularne reforme.
“Hrvatska ima jedinstvenu priliku za pokušaj da postane zemlja bogata znanjem. Ako ostanemo znanjem siromašna zemlja, onda dugoročno za nas u budućnosti nema prevelike šanse. Bit ćemo zemlja turizma, konobra i kuhara. I dalje postoji prozor, u kojem bismo mogli postati znanjem bogata zemlja. No, zato moramo ulagati u znanje, ulagati u obrazovanje, znanost.
VEZANA VIJEST
Neće svi biti programeri i informatičari. Međutim, sve druge treba poučiti da rješavaju probleme i donose odluke, da kritički misle, da su kreativni i inovativni, da znaju komunicirati i surađivati. To sve dio te strategije i kurikularne reforme.
Vi kao ministar imate jedinstvenu priliku da to stavite i implementirate i nadam se da ćete biti dovoljno mudri da to i učinite”, kazao je Jokić.
Jokić je, podsjetimo, kao probleme istaknuo je marginaliziranost i nizak društveni status učiteljstva i znanosti te činjenicu da informatika nije obavezan predmet u osnovnoj školi. Većina ili značajan broj škola ima i dalje azbestne krove, dok se grade fontane i ceste koje ne vode nikamo, rekao je.
Konferencija je u ponedjeljak okupila cijeli državni vrh te više ministra i brojne znanstvenike koji su kroz izlaganja i sudjelovanjem na više panela iznijeli svoje viđenje sadašnje slike države te predviđanja budućih kretanja na području demografije, obrazovanja, nacionalne sigurnosti, političkog sustava, poljoprivrede, turizma, energetike, okoliša, komunikacija te odnosa prema povijesti.
Sudionicima konferencije u organizaciji Večernjeg lista govorima su se obratili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković, a predsjednik Sabora Božo Petrov bio je sudionik panela „Politički sustav“.
Grabar-Kitarović: Potrebno je samostalno Ministarstvo demografske obnove
Predsjednica Grabar-Kitarović ponovila je stav da je demografsko stanje države i nacije alarmantno, a jedan od ključeva uspjeha u demografskoj obnovi vidi u promjeni mentaliteta, a smatra i da treba osnovati samostalno Ministarstvo demografske obnove.
“Demografska obnova naša je primarna zadaća – ona je zadaća svih zadaća. Moramo djelovati uz najveći mogući konsenzus, ali žurno i konzistentno, s jasno predvidivim kratkoročnim efektima i dugoročnim ciljevima, uvažavajući gospodarske, socijalne, sigurnosno-obrambene i druge aspekte stanja i razvojne perspektive društva i države“, kazala je.
S prethodnim vladama, ustvrdila je, nije mogla ostvariti potrebnu suradnju u rješavanju tih pitanja, a sadašnja, uvjerena je, „ima stabilnost, i, što je najvažnije, od prvoga dana ambiciozno pristupa rješavanju tih pitanja, što zaslužuje priznanje i potporu“.
Osnivanje samostalnog Ministarstva demografske obnove vidi kao jedan od oslonaca „za poluge kojima ćemo pokrenuti proces demografskog oporavka“. „I stvarno i simbolično vrlo je važno što je Vlada demografiju podigla na ministarsku razinu, ali posebno ministarstvo, s vrlo širokim i snažnim ovlastima, temeljna je strukturna pretpostavka za daljnje korake u provedbi demografske politike“, ocijenila je.
Važnim drži i osiguranje potrebnih mehanizama koji će majkama i očevima olakšati roditeljstvo, od poreznih stimulacija, jednokratnih i višegodišnjih državnih potpora za svako rođeno dijete, uvođenje instituta roditelja odgojitelja, preko fleksibilizacije radnog vremena do izgradnje vrtića i škola, osiguranja prijevoza i drugih mjera.
Također i jačanje veze s iseljeništvom i stimulirati povratak iseljenika odnosno njihov trajni dolazak u Hrvatsku, kao i razradu i provedbu dugoročne politike useljavanja muškaraca i žena, pri čemu se treba voditi računa o potrebi gospodarstva za radnom snagom, uključujući ruralna područja, kao i o mogućnostima njihove trajne uključivosti u hrvatsko društvo.
„Jedna od zadaća državne politike mora biti uključivanje gospodarstva u proces demografske obnove. Gospodarski subjekti, posebice uključujući javna poduzeća, banke i Hrvatska narodna banka, imaju obvezu dati svoj doprinos demografskoj obnovi, a država tome mora dati stimulaciju fiskalnim i drugim mjerama“, kazala je.
Stambena politika mora biti u funkciji odlučivanja mladih za osnivanje obitelji i rađanje djece, a obrazovni sustav mora se mijenjati tako da se omogući više dualnog obrazovanja, da se poboljša sustav usklađenosti između gospodarstva i obrazovanja, kazala je.
„Ključ je uspjeha u našim nastojanjima za demografskom obnovom ne samo promjena strukturnog i zakonodavnog okvira nego i promjena mentaliteta. Kada shvatimo i prihvatimo da ulaganje u djecu i mlade nije trošak, nego najbolja i najsigurnija investicija, neće biti straha za hrvatsku budućnost“, zaključila je.
Plenković: Jedna od mojih i zadaća Vlade je i pokretanje optimizma
Premijer Plenković rekao je da je za uspješnu Hrvatsku nužna politička stabilnost, pravna sigurnost, gospodarski rast i zapošljavanje te društvena solidarnost, a kao jednu od svojih zadaća ističe i pokretanje optimizma u društvu.
„Politička stabilnost i snažne institucije preduvjet su gospodarskog rasta. Hrvatske institucije i javna uprava postupno sazrijevaju, ali trebaju biti još učinkovitije u pogledu upravljanja i funkcioniranja te moraju podupirati realizaciju privatnih inicijativa“, kazao je.
Poručio je da je Vlada odlučna provoditi reforme kroz uključenost i partnersku suradnju svih društvenih dionika te da je otvorenost socijalnom dijalogu pokazala od samoga početka rada, a nastavit će i tijekom cijelog mandata bilo da je riječ o poslodavcima, sindikatima, nevladinim organizacijama, akademskoj zajednici, vjerskim zajednicama, medijima.
Pritom ističe i nastavak borbe protiv korupcije, zaštitu ljudskih prava i pravnu sigurnost te stvaranje moderne i djelotvorne javne uprave.
„Temeljni cilj je gospodarski rast i zapošljavanje“, poručio je premijer te istaknuo da ohrabruje rast od 3,4 posto u zadnjem kvartalu prošle godine. Izdvaja i to da su tri glavne svjetske rejting agencije poboljšale izglede za hrvatski kreditni rejting.
„To se nije dogodilo slučajno. Baš da sve tri agencije u nekoliko mjeseci kažu da naše gospodarstvo i javne financije izgledaju bolje nego ranije. Naravno da trebamo zahvaliti našem gospodarstvu za to, ali politika, politička stabilnost preduvjet je bilo kakve ocjene, bilo kakvih gospodarskih trendova u bilo kojoj zemlji pa tako i u Hrvatskoj“.
Uz stabilnost, Plenković izdvaja i optimizam. „Moja je poruka stabilnosti, snage, ustrajnosti, ali o optimizma. To me vodi, optimizam. To je ono što mi se čini da fali. To fali i u širem prostoru hrvatske javnosti. Možemo biti ponosni na sve što smo napravili. Možda smo ponekad i prekritični prema samima sebi“, kazao je.
Njegova zadaća, uz ispunjavanja programa Vlade, zaključio je, bit će i pokretanje upravo optimizma, „jer samo s takvim poletom možemo rješavati zadaće koje su pred nama“.
Kazao je i da je Hrvatska čvrsto europski orijentirana te poručio da će zemlja upravo na poštivanju međunarodnog prava graditi svoj vanjskopolitički kredibilitet.
„Da bismo uvjerili hrvatske ljude da je europski projekt koristan moramo osnažiti demokratski legitimitet njegovih institucija i snažno se suprotstaviti rastućem populizmu i demagogiji“, dodao je premijer te poručio da će to raditi svakoga dana. „S čvrstim uvjerenjem da radim dobro za zemlju i naše društvo, svakoga dana. A isto tako želim da od europskih zajedničkih politika i redistributivne snage europskog proračuna hrvatski ljudi vide konkretniju korist. To još nismo uspjeli“,. rekao je.
Stoga je ministrima, dodao je, dao zadaću da do Uskrsa identificiraju sva uska grla i sve poteškoće u apsorpciji “jer ćemo na tome proći li pasti kad je riječ o koristi hrvatske pripadnosti EU u godinama pred nama“.
Petrov: Potrebno je smanjiti broj izbornih jedinica
Na panelu vezanom uz politički sustav predsjednik Sabora Petrov vezano uz izborno zakonodavstvo rekao je da bi se to pitanje trebalo riješiti u više stavki jer bi izborne jedinice trebalo izjednačiti kako bi svaki glas birača bio jednako vrijedan.
Smatra da bi se trebalo smanjiti broj izbornih jedinica u kojoj bi npr. Zagreb bio jedna izborna jedinica. Drži da samo izmjena izbornih jedinica nije jedini problem izbornog procesa već bi trebalo postići konsenzus između stranaka vezano uz preferencijalno glasovanje ili uvođenje dopunskog ili zamjenskog glasovanja.
Pojasnio je kako bi po tom principu birači na izborima zaokružili svoju prvu opciju, a ukoliko ta opcija ne prijeđe izborni prag glas se dodjeljuje onoj opciji za koju se zalažu. “To je pravednije i transparentnije prema građanima”, kazao je.
Upozorio je i da je četvrtina birača na izborima 2011. ‘bacila svoj glas’ koji je išao najvećim strankama. Vezano uz predstavnike nacionalnih manjina upitao se je li potrebno da nacionalne manjine budu “kamenčić na vagi” koja će definirati tko formira vladu.
“Takav teret treba maknuti s leđa nacionalnih manjina i to prepustiti saborskim zastupnicima koji dolaze iz političkih stranaka ili nezavisnih lista. Nacionalne manjine treba uključiti u pitanjima koji su u njihovu fokusu”, ocjenjuje Petrov.
Politolog Nenad Zakošek napomenuo je kako tradicija parlamentarizma ne poznaje zastupnike drugog reda.
Naglasivši da je izborni zakon osigurao stabilnost političke vlasti i osigurao dobru ravnotežu između reprezentativnosti i deatomiziranosti biračkog tijela, bivši predsjednik Sabora Vladimir Šeks rekao je kako, vezano uz izborne jedinice, to zamršeno pitanje i uvijek se može naći bolja “mreža” izbornih jedinica.
Predsjednik SDP-a Davor Bernardić istaknuo je kako je bitno osigurati da glas birača u zemlji jednako vrijedi, što sada nije slučaj. “Odstupanja ne smiju biti veća od pet posto, što sada nije slučaj”, upozorio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
