I ove će godine hrvatski građani štedjeti za Uskrs

Vijesti 24. ožu 201716:37 > 16:39
MorgueFile/ilustracija

Više od polovine hrvatskih građana namjerava štedjeti pri kupnji namirnica za ovogodišnji Uskrs, nešto više od petine potrošit će od 400 do 499 kuna, a tek nešto manje njih od 200 do 299 kuna, objavio je u petak magazin "Ja trgovac".

Podatci iz istraživanja koje su proveli taj magazin i agencija Hendal pokazuju da 57,1 posto ispitanika namjerava štedjeti pri kupnji namirnica za ovogodišnji Uskrs, 16. travnja.

Postotak građana koji namjeravaju štedjeti tek je za nijansu manji od rezultata istraživanja koje smo proveli uoči Uskrsa 2014. godine, kada je 58,8 posto građana izjavilo da planira štedjeti pri kupnji namirnica. To znači da je danas tek 1,7 posto više građana koji kažu da ne moraju paziti na svaku kunu u odnosu prema stanju od prije tri godine, navode iz magazina “Ja trgovac”.

Po podatcima iz istraživanja, provedenog tijekom veljače ove godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana u dobi iznad 15 godina, najviše njih, 21,4 posto, planira za kupnju namirnica za Uskrs potrošiti od 400 do 499 kuna, a tek nešto manje njih, 19,5 posto od 200 do 299 kuna.

Nešto manje je onih koji će izdvojiti od 100 do 199 kuna (14,5 posto) te od 300 do 399 kuna (13,1 posto), a više od 1000 kuna namjerava potrošiti 10,4 posto ispitanika.

S udjelima manjim od 10 posto su građani koji planiraju potrošiti od 500 do 599 kuna (7,4 posto), od 600 do 999 kuna (3,6 posto) te manje od 100 kuna (2,3 posto), a 7,9 posto ispitanih građana ne zna koliko će potrošiti za namirnice za Uskrs.

“Ja trgovac” u priopćenju navodi i neke podatke iz istraživanja GfK, objavljenog u novom broju magazina, koji pokazuju da je u posljednje tri godine na proizvode široke potrošnje za potrebe kućanstva u mjesecu u kojem slavimo Uskrs prosječna potrošnja bila pet posto veća od prosječne mjesečne potrošnje.

“Za usporedbu, u prosincu trošimo čak 19 posto više u odnosu na mjesečni prosjek potrošnje. Rast tržišta u uskrsnom razdoblju posljedica je rasta prosječnog iznosa računa (pet posto u odnosu na prosječni mjesec), dok frekvencija kupovine ne sudjeluje u rastu tržišta u uskrsnom razdoblju”, podatci su iz istraživanja GfK.

Istraživanje o uskrsnoj košarici koje je proveo Hendal pokazuje i da više od četiri petine građana, njih 81,1 posto, namjerava napraviti tradicionalni uskrsni doručak ili ručak, a 18,9 posto ne planira tako proslaviti blagdan.

Pritom će najčešće namirnice (jelo i piće) nabavljati u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima (59,4 posto).

Nešto više od 30 posto građana namirnice će osigurati iz domaće, tj. vlastite proizvodnje (32,4 posto) te kupnjom na tržnici (30,8 posto), u malim prodavaonicama i supermarketima kupovat će 14,3 posto potrošača, a na ostalim mjestima njih 1,4 posto.

Među proizvodima koji su obvezni na uskrsnom stolu vode jaja (97,3 posto) i mladi luk (92,8 posto), a slijede kuhana šunka (78,8 posto ispitanih) i hren (66,9 posto).

Udjeli ostalih proizvoda su ispod 50 posto pa bi se tako na uskrsnom stolu trebali naći rotkvica (40,2 posto), pečena svinjetina (32 posto), orehnjača (29,7 posto), pogača (25,9 posto), pinca (25,5 posto), pečena janjetina (24,3 posto), šunka u kruhu (22 posto) i purica s mlincima (21,6 posto). Listu najčešćih uskrsnih jela zaključuju sirnica (16,5 posto) i sarma (11,9 posto ispitanika).

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.