Komunikacijski stručnjak i politički savjetnik Marko Rakar gostovao je u Novom danu i komentirao stanje u Agrokoru.
Može li reviziju u Agrokoru raditi netko tko je radio za Agrokor?
Treba razlikovati rad u Agrokoru i rad za Agrokor. Razlika je što je PriceWaterhouseCoopers bio angažiran prilikom vrednovanja Mercatora, on je imao uvida u dokumentaciju Mercatora, ne Agrokora, koji se tad javljao kao naručitelj. Bili su angažirani i prilikom ustrojavanja nizozemskog holdinga Ivice Todorića. Oni nisu imali direktnog doticaja s Agrokorom kao takvim. Razumijem da je to tanka linija, ali PriceWaterhouseCoopers je u pravu kad kažu da nisu radili u Agrokoru.
VEZANE VIJESTI
Je li točno što premijer kaže da imaju referencu biti revizor Agrokora?
Obzirom na ukupnu veličinu Agrokora, njegov relativni i apsolutni značaj, očekivano je da se jedna od četiri velike revizorske kuće angažira za reviziju poslovanja Agrokora. To je i dio zahtjeva velikih kreditora, ili onih koji su vlasnici obveznica ili onih koji su izdali kredite.
PriceWaterhouseCoopers je 1995. godine radila strategiju za razvoj Agrokora.
Tako je, ali to je bilo prije 22 godine. To je pitanje gramatike, kad kažem da nisu radili za Agrokor, jesu li ikad ili prije 22 godine radili. Cijela generacija ljudi u tim kompanijama se promijenila u međuvremenu i mislim da su 22 godine vrlo veliki vremenski odmak, posebice u biznisu.
Vlada je odredila 5 milijuna kuna DORH-u za provedbu financijske forenzike u Agrokoru. Bi li velika kompanija primila novac od DORH-a da za njih odradi taj posao?
Vjerojatno. Pitanje je je li ovaj novac namijenjen revizorima ili ljudima koji su specijalizirani za financijsku forenziku. Mislim da je to logičan potez sa strane DORH-a i drago mi je da se to dogodilo, jer smo po prvi put dobili državnu instituciju koja je defacto priznala da je ovo kompleksna tema i da nam treba vanjska pomoć.
Postoji li procjena koliko je velik taj posao revizije? Koliko je velik file koji bi trebao biti proučen?
File je beskonačno velik, jedan od najvećih koji postoje u ovoj državi. Priroda knjigovodstva i računovodstva kompanije poput Agrokora je da se vodi na računalima. Siguran sam da gleda od ’95. nadalje, gotovo sam siguran da mora postojati u nekom obliku na računalu. Predmet svake revizije ili istraživanja mora biti posljednjih 5-6 godina kao donji minimum.
Hoće li se istraživati i imovina Ivice Todorića?
Imovina i Todorića i njegove obitelji dugo je pod lupom i pazi se što su točno radili. Postoji cijeli spektar kompanija koje su naslonjene na Agrokor, ali nisu u samom koncernu, a vjerujem da je interes revizora da razumiju koja je priroda tih transakcija i jesu li sve bile u okviru trgovačkog prava ili su bile korištene za malverzacije, sakrivanje podataka ili stjecanje nepripadajuće koristi.
Prema svjedočenju postoje dvije vrste financijskih izvještaja, kao i to da su jedni bili pripremani i prerađivani kad je bilo riječ o stranim investicijskim kućama i bankama. Što je bio cilj da se oni posebno pripremaju i friziraju za strana tržišta?
Po zakonu o računovodstvu, postoje izvještaji koje morate predstaviti državi i drugi koji su interne prirode. Ovi za državu se poljepšavaju i uljepšavaju da bi slika kompanije bila bolja. Ono što je izvjesno da se dogodilo Agrokoru jest da nisu prijavljivali određene obveze koje su imali. Treći dio je dijelom vezan na dobavljače, ali vjerojatno su kompanije Agrokora interno među sobom fakturirale interne mjenice koje u korištene da bi se platili neki dobavljači. To je siva emisija novca i to je po zakonu vrlo kažnjivo.
Zašto je objavljen dug Agrokora, ako postoji rok do 10. lipnja da se navedu sva potraživanja prema kompaniji?
Pritisak javnosti i apsolutno svih bio je takav da gospodin Ramljak nije imao osobitog izbora, nego je morao izaći s nekakvom brojkom, pa je uzeo brojku koju je u tom trenutku imao.
40 milijardi je ozbiljan dug.
Apsolutno. To je jedna trećina veličine hrvatske države na godišnjoj razini. To je strašan iznos koji će biti teško vratiti i postoji opravano pitanje vrijedi li kapital i imovina Agrokora toliko da se pokrije taj dug u kratkom roku. Najopasniji trenutak za Agrokor tek dolazi. Sberbanka je rekla da je spremna otpisati pedeset posto duga, a to je znakovito jer se banke bore da ne otpisuju što moraju, ako banka u startu kaže da će otpisati 50 posto, postavlja se pitanje zašto.
Je li u dugu upisan i porezni dug Agrokora?
Sasvim sigurno da jest, jer je porezni dug poznata kategorija. Prijavljuje se vrlo redovito, a Agrokor po definiciji ne spada u posebnu grupu poreznih obveznika. Oni imaju kontinuirani kontakt s Poreznom upravom. Pitanje je jesu li doista sve porezne obveze prijavljene.
Kazali ste da najopasniji trenutak za Agrokor tek dolazi. Što je temelj takve procjene?
Mislim da u času kad se konačno utvrdi iznos potraživanja dobavljača i kreditora prema Agrokoru, tada će biti jasno je li ukupna imovina i ukupna vrijednost dovoljno velika da pokrije taj dug.
Ako ne bude, što tad?
Relativno je izvjesno da se to neće dogoditi, a tada dobavljači i kreditori moraju sjesti za stol i vidjeti koja je najbolja strategija za njih. Neizbježno je da će doći do solidnog otpisa potraživanja.
Je li netko spreman uložiti 200 ili 400 milijuna eura u Agrokor u ovom trenutku?
Da, jer po lex Agrokoru povjerenik ima pravo prvenstva i koliko god on kredita u ovom trenutku pokupio s tržišta, taj će sigurno biti vraćen, tako da mislim da se pokazalo na prethodnoj tranši kredita da je Agrokor dobio pod povoljnijim uvjetima nego što se zaduživao u danima prije kredita.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
