Gošća emisije Točka na tjedan bila je rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija.
Voditeljica cjelovite kurikularne reforme Dijana Vican je glasala za članove ekspertne skupine, a da nije vidjela životopise kandidata, jednostavno im je vjerovala. Kako to komentirate?
“Vi možete imati dobar razlog vjerovati nekome čak i kada ne znate obrazloženje. To u nekim segmentima može biti opravdano ali u pitanju izbora kod važnih stvari.. Mislim da je javnost suglasna da je postupak imenovanja kontaminiran”.
Za izbor voditelja stručne skupine imali su samo dva sata za odabir, može li se vjerovati da će ta skupina provesti reformu?
“Puno se o tome razgovara, oni su iznijeli svoje stavove i rezultati trebaju biti dovedeni u pitanje. Ja bih morala poništiti takav natječaj kad bi se dogodio na Sveučilištu. Ukoliko se pojave ovakva pitanja i sumnje u metodološku ispravnost izbor treba provesti ponovno”.
Vjerujute li da je reforma visoko na listi prioriteta?
“Čini se da jer je puno u medijima. Ali nije dobro da se na ovaj način govori o tome. Još u travnju je bilo otvoreno savjetovanje i dobili smo stavove eksperata, svi su pozdravili tadašnju kurikularnu reformu. Mi smo na našem Senatu jasno iznijeli taj stav. Taj je proces trebao biti nastavljen, izgubili smo godinu dana”.
Koliko kasnimo?
“Kasnimo i o tome nema govora. Svaki dan kada raspravljamo, mi kasnimo. Potrebno je jako brzo trčati kako bi se stiglo moderne trendove. Ovog trenutka treba početi ozbiljno raditi, dosta je bilo rasprava. Propustili smo vrijeme, priznajmo grešku koju smo napravili ali moramo naprijed”.
Proces je otežan i roditelji su izgubili vjeru, organizira se i prosvjed
“Ja sam sudjelovala u prosvjedu prije godinu dana i vjerovala sam kao pojedinac da se reforma mora provesti. Imam vjeru u kurikularnu reformu i greške treba brzo popraviti. Imat ćemo ponovno prosvjede i ja ću ponovno ići jer je to moja dužnost. Treba vidjeti što roditelji imaju za poručiti i ja to trebam čuti i odgovoriti na to”.
Čini li vam se da reforma ide u ideološkom smjeru?
“Jokićeva reforma je bila civilizacijska, ne mislim da je bila liberalna, već da je slijedila moderno obrazovanje. Ako me pitate konzervativno ili liberalno – mi nemamo nacionalni konsenzus o tome. Točno se zna kakvi su drugi modeli i postoje elementi koje je Jokićeva reforma zadovoljavala. On je držao predavanja stranim stručnjacima koji su mu pljeskali zbog koncepta suvremenog modernog obrazovanja. Sada se ništa ne događa, samo prijepori. Najviše prigovora je išlo prema manjku STEM područja ali na tome se moglo poraditi jer su pretpostavke bile dobro postavljene. Treba uspostaviti nacionalni koncenzus”.
Može li se provesti reforma bez upliva politike i svjetonazora?
“Uvijek postoji ideološka kontaminacija, ali zato postoje rasprave i razgovori. Postoje oni koji smatraju da samo roditelji moraju o tome odlučivati, a negdje smatraju da to moraju napraviti stručnjaci”.
Sastav ljudi koji odlučuju o reformi – ide li se u konzervativnom smjeru?
“Reforma je pokrenuta u jednom, zaustavljena u drugom svjetonazorskom okviru, a sada se pokreće u trećem. Vrijeme je da se uspostavi nacionalni koncenzus jer nema druge šanse. Jokić je svojevoljno istupio i mnogi ga ne zovu zbog toga ali ja mislim da su ga trebali pozvati. Nema alternative dijalogu”.
Djelite li mišljenje Buljan Culej o tome da su naša djeca najsretnija u Europi?
“Ne znam što bih vam rekla. Čini se da smo pristupili kurikularnoj reformi zbog sustava kojeg smo imali. Istraživanje je pokazalo da je intelekt djece manji kada su u školi, a veći kada su kod kuće. Jesu li ona sretna ili nesretna – to je subjektivna kategorija i treba joj vjerovati. To je kompleksna priča. Činjenica je da se godinu dana ništa ne događa i pitanje je hoće li”.
Koju bi ocjenu dali obrazovnom sustavu?
“Dala bi mu prolaznu ocjenu ali to ovisi o pojedincima. Potrebno je da imamo dobar sustav ali on sad ne zaslužuje dobru ocjenu”.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je iznijela ideju da se hrvatski jezik podijeli na temeljno obrazovanje i grupe za napredno? Kako vam se čini ta ideja?
“Nije mi to loša ideja. Poklonik sam ideje bazičnih znanja i da se napredna znanja biraju prema afinitetima. Laički je ideja vrlo zdravorazumska ali je pitanje što eksperti kažu na to”.
Koliko su dobre te sugestije s vrha politike?
“To je dobro pitanje ali pitanje je ekspertize u cijeloj toj priči. Predsjednica može biti zainteresirana za tu temu, ali koliko je to obvezujuće jer je to rekla predsjednica, a ne bi trebalo biti… Ideja treba ekspertnu procjenu”.
Kakav je filozof ministar Pavo Barišić?
“On pripada kontinentalnoj filozofiji, a ja analitičkoj. Moji osobni kontakti s njim su bili vrlo pozitivni i imao je razumijevanje za naše anglosaksonske pristupe, on je filozof politike i demokracije. Ja sam ekspert da procijenim je li dobar filozof i mislim da je, ali moramo još vidjeti rezultate ministarskom mandata”.
Plagiranje u Hrvatskoj, kako to komentirate?
“To je veliki problem. Mi smo radili niz istraživanja i učenici prepisivanje ne smatraju problemom nego vještinom i snalažljivošću. Imamo jako čudan stav prema prepisivanju. Na plagiranje treba biti nulta tolerancija. Ljudi se trebaju educirati da bi znali što je to”.
Što znači kada se na čelo sustava postavi ‘snalažljivi’ ministar?
“Treba vidjeti dosege plagiranja. Treba biti nulta tolerancija čak i kada postoji sumnja. To je poruka. Mislim da bi bilo bolje da je na tom mjestu čovjek bez sumnje. Ljudi na javnim funkcijama moraju biti strože gledani jer se šalje posebna poruka”.
Etičko povjerenstvo je donijelo odluku da se radi o plagijatu, bi li Vama smetalo da slučaj na vašem Sveučilištu procjenjuje neovisno tijelo?
“Mislim da su procedure važne jer nas štite. Etika i etičko postupanje izlazi izvan onoga što je pravilo i moramo biti senzibilni na mogućnost neetičnog ponašanja. Učinjena je proceduralna pogreška ali je opravdana svaka rasprava”.
Kako gledate na to da se novim Zakonom o obrazovanju želi podići prag tolerancije na prepisivanja?
“Pretpostavimo da ta institucija treba biti odgovorna i štititi etička načela. Postavlja se pitanje hoće li to dovesti do kompromitacije i subjektivnosti”.
Donosi li se ona zbog ministra Barišića?
“Mislim da ne bi bilo opravdano da ja to kažem. Zakon se općenito treba mijenjati i treba ga donijeti i da se ustanove prioriteti. Rasprave o pogodavanju daju prostor špekulacijama”.
Što mislite o imenovanju rektora i tzv. lex Borasu?
“Čini mi se da imamo sjajne rektore. Puno toga ovisi o pojedincima, situacijama i mislim da netko može biti rektor i u 70-ima, sama činjenica godina ništa ne znači. Ako postoje sumnje da se pogoduje onda treba spriječiti takvo razmišljanje odgovorima na njih”.
Koji su vaši osobni ciljevi kao rektorice?
“Još uvijek analiziramo stanje i prioritete. Moja je ideja da se dosta toga još može napraviti ali želim otvoreno Sveučilište za otvoreni svijet. Pluralizam je bitan i nisu u pravu ni jedni ni drugi. Ono gdje ja vidim razvoj je prema međunarodnom kontekstu, ali i zajednici prema kojoj smo zatvoreni”.
Koliko su naši studenti konkurentni vani?
“Mislim da je naše obrazovanje dobro za dobre pojedince ali prostora za napredak itekako ima. Stručne kompetencije našim studenata vani nisu adekvatne i trebaju se dodatno educirati. Mi to moramo čuti, a studenti moraju biti svjesni da će biti testirani i vani”.
Hrvatskoj nedostaje majstora bravara, tokara.. Je li u Hrvatskoj uvriježeno da se radije ide na fakultet nego u strukovne škole?
“ČInjenica je da 70 posto srednjoškolaca odlazi na fakultete i da ljudi vjeruju da će zbog toga imati više šanse za zaposlenje u budućnosti. Njemački sustav ima više škole i mislim da moramo biti svjesni da postoje znanstvene kompetencije, ali da se moraju stjecati i stručne kompetencije. Iz Njemačke bi povukli sve naše ljudi, mi se pravimo da se to nas ne tiče, a imamo problem s nezaposlenosti”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
