Javni dug Hrvatske porastao je u drugom tromjesečju sa 68 na 68,4 posto BDP-a, a do kraja godine mogao bi, uz očekivani pad gospodarstva za 0,8 posto, dosegnuti 72 posto BDP-a.
Iako je dinamika rasta duga opće države usporena, na godišnjoj razini stopa rasta još uvijek je dvoznamenkasta (+13,6% odnosno 26,9 mlrd kuna), što je posljedica učinka baznog razdoblja i snažnog zaduživanja države u drugoj polovici 2013. godine, s namjerom osiguranja sredstava za dospijele obveze tijekom prvog polovice ove godine, objavili su analitičari RBA.
U odnosu na kraj 2013. godine dug opće države viši je za 4,4 mlrd kuna ili 2%. S obzirom na to da je oko tri četvrtine duga denominirano u stranoj valuti (dominantno euro), jačanje kune na kraju lipnja u odnosu na kraj prosinca (za 0,87%) povoljno je djelovalo na statističko prikazivanje javnog duga, piše u izvještaju RBA.
Tijekom recesijskih godina polagano raste udio inozemnog duga opće države u ukupnom dugu, a on je krajem lipnja iznosio 36,5% ili 80,6 mlrd kuna (krajem ožujka 2009. njegov udio je bio na razini ispod 29%). Ipak, u prvoj polovici godine dominantan doprinos rastu došao je od porasta unutarnjeg duga opće države (4,2 mlrd kuna) i to od strane središnje države koja u strukturi duga s 219,4 mlrd kuna obveza prema domaćim i inozemnim vjerovnicima čini 97,7% ukupnog duga opće države.
I dok je dug fondova socijalne sigurnosti i u lipnju ostao nepromijenjen (na razini 0,9 mil. kuna), dug lokalne države s godišnjom stopom rasta od 26,6% (1 mlrd kuna) dosegnuo je 5,2 mlrd kuna, što je u odnosu na kraj 2013. godine porast od 3,5% ili 173,8 mil. kuna.
vezane vijesti
Naposljetku, od konca prošle godine, prisutno je kontinuirano godišnje smanjenje izdanih državnih jamstava koja su krajem lipnja iznosila 51 milijardu kuna (uključujući i jamstva dana HBOR-u), što je gotovo 5% manje u usporedbi s prosincem 2013. godine.
Prema sadašnjoj metodologiji, uz projicirani pad gospodarstva od 0,8%, analitičari RBA očekuju da bi javni dug krajem 2014. mogao dosegnuti 72% BDP-a.
