Čak četvrtina korisnika interneta u Hrvatskoj prati neprofitne medije, čiji je je broj u Hrvatskoj u stalnom porastu, ali rasprave o njihovim sadržajima, kvaliteti i demokratskoj ulozi padaju u drugi plan pred onima o nesigurnom institucionalnom i financijskom položaju, rezultati su istraživanja objavljenih u novom broju časopisa Politička misao.
Rezultati istraživanja imaju implikacije i za hrvatsku medijsku politiku, koja bi poticanjem neprofitnih medija uz ostvarivanje medijskog pluralizma i raznolikosti jačala demokratski potencijal građana, zaključak je autorica teksta Dine Vozab, Zrinjke Peruško i Antonije Čuvalo s Fakulteta političkih znanosti.
Što je treći sektor?
Medije trećeg sektora zovu različito: neprofitni, mediji zajednice, grassroots mediji, alternativni, mediji civilnog društva, građanski mediji, pa i radikalni i guerilla mediji.
Medijski treći sektor obuhvaća medije koji ne pripadaju ni javnom medijskom sektoru, npr. Hrvatska radiotelevizija, ni komercijalnom sektoru u koji spadaju primjerice Nova TV i RTL TV, nego sektoru civilnoga društva, ističe se.
UNESCO se za njih koristi pojmom “mediji zajednice” te ih definira kao one koji “ne djeluju za profit, već za društvenu korist i korist zajednice, trebali bi biti u vlasništvu, služiti i biti odgovorni zajednici u ime koje djeluju, te bi trebali omogućiti participaciju zajednice u stvaranju programa”, podsjećaju autorice.
Broj neprofitnih medija u Hrvatskoj u stalnom je porastu. Prema najnovijim podacima u Upisniku Agencije za elektroničke medije evidentirano je 30 programa neprofitnih audiovizualnih i 14 audio produkcija – dok je broj prijavljenih udruga koje ih proizvode nešto manji – te 106 neprofitnih pružatelja usluga elektroničkih publikacija najrazličitijeg karaktera.
U odnosu na podatke koje su koristile autorice članka iz 2016. godine, broj neprofitnih audiovizualnih produkcija smanjen je za četiri, a broj neprofitnih pružatelja usluga elektroničkih publikacija porastao za 16.
No još je važnije napomenuti da su istraživanja obavljena početkom 2013., te da je snažan razvoj trećeg medijskog sektora uslijedio nakon toga.
Također, u opisu društvenog konteksta neprofitnih medija ne spomine se potres u kojem su se ti mediji našli dolaskom ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, koji je raspustio Povjerenstvo za neprofitne medije i ukinuo sredstva Ministarstva kulture koja su se dodjeljivala iz prihoda od lutrije, a koji su bili najveća stavka za podršku neprofitnih medija.
Iako je treći medijski sektor u Hrvatskoj sve osvješteniji i organiziraniji, ideja o njemu je još uvijek nedovoljno prihvaćena i postoji značajno nerazumijevanje ciljeva ili svrhe takvih medija, a malobrojni su i empirijski radovi o tome, ističu autorice razloge istraživanja i dodaju: “čini se da taj sektor u Hrvatskoj još treba proći fazu definiranja svog identiteta i društvene uloge te priopćavanja svoje pozicije javnosti i posebno svojim publikama”.
74 posto ih ne zna za neprofitne medije
Anketa je provedena online među 1208 sudionika u sklopu projekta Centra za istraživanje medija i komunikacije Fakulteta političkih znanosti u prvoj polovici veljače 2013. Napominje se da je udio korisnika interneta u Hrvatskoj 2012. bio 70 posto, da su korisnici interneta u prosjeku mlađi, urbaniji i obrazovaniji od ostalog dijela populacije, zbog čega su stariji slabije zastupljeni u istraživanju.
Rezultati su pokazali da neprofitne medije koristi oko 26 posto ispitanika. Među 74 posto ispitanika koji ne koristi neprofitne medije, kao najčešće razloge ističu da nisu čuli za njih (45 posto), da ih ne zanimaju (31 posto) ili da imaju naviku informiranja iz drugih medija (23 posto).
Publike neprofitnih medija ne razlikuju se od prosječnog korisnika interneta po dobi, osobnim primanjima, stupnju obrazovanja, vrsti profesije i veličini naselja u kojem žive, kaže se u rezultatima istraživanja.
Korisnici neprofitnih medija statistički značajno više slušaju političke intervjue (15 posto) i obrazovni radijski program od prosječnog korisnika interneta, pa se i po toj karakteristici mogu ubrojiti u skupinu informativno zainteresirane publike, kaže se.
I u tiskanim medijima nastavlja se izdvajanje navika publika neprofitnih medija kao više zainteresiranih za informativne sadržaje od ostale populacije.
Publike neprofitnih medija značajno više prate informativne i dokumentarne programe na televiziji te umjetničku fikciju na televiziji, kaže se u istraživanju.
Jačaju demokratski potencijal građana
Rezultati istraživanja idu u prilog pozitivnom normativnom doprinosu neprofitnih medija u Hrvatskoj za demokraciju u vidu informiranja građana i poticanja građana na sudjelovanje u politici. Publike neprofitnih medija u Hrvatskoj imaju jači politički interes, jači osjećaj unutarnje djelotvornosti, više prate informativne i dokumentarne programe od ostalih publika, sudjeluju u konvencionalnim i nekonvencionalnim oblicima političke participacije, te vjerojatnije pripadaju idealnom tipu građana “politički aktivnih vođa mnijenja”, kaže se.
Međutim, publike neprofitnih medija ipak u tolikoj mjeri ne smatraju neprofitne medije “alternativom matici”, odnosno ne koriste ih zbog nedostatka povjerenja u medijski sustav u odnosu na druge publike, već da vjerojatnije neprofitni mediji djeluju kao dodatni informativni izvor drugim medijima.
Drugim riječima, korisnici interneta u Hrvatskoj se polariziraju na politički aktivnije koji će se ujedno informirati i iz neprofitnih medija te na manje politički aktivne koji će zadovoljavati svoje informacijske potrebe prateći matične medije, kaže se u i istraživanju i zaključuje da rezultati istraživanja imaju implikacije i za hrvatsku medijsku politiku, koja bi poticanjem neprofitnih medija uz ostvarivanje medijskog pluralizma i raznolikosti jačala demokratski potencijal građana.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
