Javna je tajna kako hrvatsko zdravstvo puca po šavovima. Ukupni dug veći je od 8 milijardi kuna, potrošnja premašuje prihode, resorni ministar već ranije je najavio povećanje poreza na cigarete, alkohol, kocku i mobitele, a udruga poslodavaca u zdravstvu traži i poskupljenje participacije. Na to su oštro reagirale udruge.
Rješavanje dugova u zdravstvu delimitiranjem participacija i povećanjem cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja za Koordinaciju hrvatske obiteljske medicine je neprihvatljivo.
“Mislimo pri tome da se nisu dovoljno iskoristila sredstva koja već postoje u zdravstvu, da se nije napravila prava racionalizacija u zdravstvu da vidimo gdje još možemo uštedjeti”, kaže dr. med. Vikica Krolo, predsjednica KoHOM-a.
Za kontrolu trošenja novca u zdravstvu su i liječnici iz Udruge koncesionara primarne zdravstvene zaštite. Opravdanja za novi prijedlog Udruge poslodavaca zaposlenih u zdravstvu – nemaju.
“Poskupljenje ne dolazi u obzir na teret pacijenata i građana, ne dolazi u obzir na teret nas, jer novac koji postoji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti može se dobro preraspodijeliti ako se ne troši netransparentno”, kaže dr. med. Marija Divić, iz Udruge koncesionara primarne zdravstvene zaštite.
Prosječan hrvatski građanin za zdravstvo je dosad izdvajao oko 1.500 kn mjesečno, pa dodatna poskupljenja ne odobravaju niti u Udruzi za prava pacijenata.
“Nikakva poskupljenja police dopunskog osiguranja nisu adekvatna za pacijente u sadašnjoj situaciji”, kaže Jasna Karačić iz Udruge za promicanje prava pacijenata.
Uz sve to, iz Udruge još dolazi i upozorenje kako besplatna zdravstvena zaštita u Hrvatskoj nije jednako dostupna svima.
“Pacijenti koji ne koriste zdravstvenu uslugu, jednom im zatreba, zapravo ne mogu doći do svojih novaca koji su izdvajali cijeli život iz plaće i onda kad još tu spomenemo dopunsko zdravstveno osiguranje, zapravo vidimo da novaca ima, da se novac vrti u zdravstvu, ali nije svima na jednak način dostupan”, kaže Kračić.
Iz KoHOM-a pak poručuju kako zahtjevi Udruge poslodavaca u zdravstvu ne idu u smjeru poboljšanja funkcioniranja zdravstvenog sustava već su direktan udar na pacijente.
“Oni na ovaj način pokušavaju zapravo zaštititi sami sebe, da pritom oni zapravo puno ne misle niti na liječnike kojo rade niti u bolnicama niti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, na njihovu dobrobit, niti misle na dobrobit pacijenata”, kaže dr. Krolo.
Negativne kritike na račun prijedloga ravnatelja javnih i privatnih zdravstvenih ustanova za rješavanje dugova u zdravstvu novim poskupljenjima tu ne staju.
“Osnovno je da mi preko primarne zdravstvene zaštite financiramo birokraciju, administraciju i ravnatelje Doma zdravlja”, kaže dr. Divić.
Više pogledajte u prilogu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
