Gospodarenje otpadom i dalje je jedan od gorućih problema u Zagrebu, a u ponedjeljak se o primjeni Uredbe o otpadu održava tematska sjednica Gradske skupštine uoči koje su aktivisti upozorili da Zagreb već dvije godine nema Plan gospodarenja otpadom i da gradonačelnik Milan Bandić želi rješavati probleme s otpadom preko leđa i računa građana.
S obzirom na to da se iz priloženih materijala ne vidi ništa o tome kako će Zagreb primijeniti Uredbu, odnosno kakav će biti sustav naplate prema količini, koju tehnologiju evidencije će se koristiti, kolika će biti učestalost otpada pojedinih frakcija otpada, koliko će novi sustav koštati, kako će se spriječiti zlouprabe, kakve će biti cijene usluge i tako dalje, dio oporbe i aktivista protivi se primjeni Uredbe o otpadu.
Do kada će Zagreb biti europska prijestolnica smeća?
Podsjetimo, Zagreb je zadnji glavni grad u Europi po odvojenom prikupljanju otpada, zbog čega su mu aktivisti nadjenuli naziv “Europska prijestolnica smeća”, dok je susjedna Ljubljana prva europska metropola u gospodarenju otpadom.
VEZANE VIJESTI
Klub zastupnika lijevog bloka prije nekoliko je dana upozorio da su na sjednici Odbora za mjesnu samoupravu od predstavnika gradske uprave čuli da trenutno pišu prijedlog Odluke o načinu prikupljanja otpada koja će odgovoriti na ranije postavljena pitanja i isti će objaviti sljedeći tjedan, nakon čega će biti javna rasprava od mjesec dana i potom će Skupština odlučivati o tome.
“Znači, niti ćemo imati tematsku sjednicu dovoljno rano da možemo utjecati na prijedlog Odluke, niti ćemo imati tematsku sjednicu nakon objave prijedloga Odluke pa da imamo o čemu raspravljati, čime tematska sjednica u ponedjeljak postaje apsurdna”, istaknuo je još krajem prošloga tjedna Tomislav Tomašević iz platforme “Zagreb je naš”.
Sustav odvajanja otpada treba financirati iz europskih fondova, a ne s računa građana
Da nema pravedne naplate i sustava odvoza te da razlog taj da očito gradske vlasti nemaju dovoljno volje za to, upozorio je u razgovoru za N1 Marko Košak iz Zelene akcije jutros uoči tematske sjednice Gradske skupštine.
Podsjetio je i da Zagreb već dvije godine nema Plan gospodarenja otpadom te da se vidi iz materijala da gradski zastupnici i nemaju o čemu raspravljati.
Problem treba rješavati tamo gdje je nastao, istaknuo je Košak ukazujući na to da je potreban sustav prilagođen građanima u smislu odvajanja otpada od vrata do vrata za pravednu naplatu koja će ih na to motivirati.
Upozorio je i da na to da postoji opasnost od povećanih računa građana, naime, sustav odvajanja otpada treba financirati iz europskih fondova, a ne s računa građana.
Podsjetimo, Zelena akcija i Udruga za zaštitu okoliša Resnika (UZOR) od gradskih zastupnika tražili su da se na tematskoj sjednici Gradske skupštine o otpadu usprotive Sporazumu, kojeg je predložio gradonačelnik Milan Bandić. No on je dobio podršku 24 zastupnika Gradske skupštine za sporazum kojim se omogućuje prevoženje smeća iz Zagrebačke županije u Zagreb.
K tome, kako je upozorila Branka Genzić Horvat iz udruge UZOR, Grad Zagreb nema studiju izvedivosti kojom bi se opravdala izgradnja zagrebačkog Centra za gospodarenje otpadom.
Zagreb hitno treba Plan gospodarenja otpadom
Takav će dogovor dodatno opteretiti ionako neodrživ sustav u Zagrebu, a suprotan je temeljnim zakonskim načelima i preporukama nacionalnog Plana gospodarenja otpadom, upozoravaju iz Zelene akcije.
Traže da se krene u izradu kvalitetnog Plana gospodarenja otpadom Zagreba koji će omogućiti rješavanje nagomilanih problema kroz sustav odvajanja otpada i stimulativne naplate po količini.
Umjesto gradnje centra za smeće, Zelena akcija i UZOR zahtijevaju izgradnju novih kompostana, reciklažnih dvorišta i sortirnica koje će maksimalno obraditi otpad procesima reciklaže sve dok ne preostane tek mala količina inertnog otpada za odlaganje.
Sve suprotno tome, poručuju, nastavak je dosadašnje praksa zanemarivanja sustava i dugogodišnje gradske politike nebrige za okoliš i građane.
Stoga su aktivisti uoči tematske sjednice Gradske skupštine na temu uspostave sustava gospodarenja otpadom dijelili letke na kojima su istaknuli svoje zahtjeve, a to su, između ostalog, izgradnja sortirnice, modularnih postrojenja za recikliranje otpada te sanacija ilegalnih odlagališta.
