Britanski parlamentarci odlučili su sprječavati genetski nasljednu mitohondrijsku bolest pomoću gena treće osobe. Britanska ministrica zdravlja tvrdi da za mnoge obitelji ova odluka znači svjetlo na kraju jednog jako dugog tunela.
U Velikoj Britaniji se statistički na godinu rađa oko 150 djece s posljedicama mitohondrijske bolesti koja može uzrokovati sljepoću, nemogućnost gutanja, srčane probleme i odumiranje mišića.
Djeca najčešće prežive tek nekoliko godina. Ovi podaci statistički znače da iste probleme svake godine ima i 10-ak obitelji u Hrvatskoj pa bi jednog dana slična odluka o ovakvoj vrsti liječenja mogla doći i pred domaće zakonodavce.
VEZANA VIJEST
Na Institutu Ruđer Bošković kažu da je ovu metoda tehnički moguće izvršiti već danas jer je riječ zapravo o malo zahtjevnijoj medicinski potpomognutoj oplodnji. Genetičarka s Instituta Đurđica Ugarković tvrdi da metoda ima svoje medicinsko opravdanje, ali i da ima etičkih kontroverzni jer tako je s umjetnom oplodnjom već 20-30 godina.
Britanski su znanstvenici zapravo premjestili jezgru iz majčine jajne stanice u kojoj su bolesni mitohondriji u doniranu jajnu stanicu u kojoj se nalaze zdravi mitohondriji.
Ugarković pojašnjava da mitohondrijski geni zapravo služe kao izvor energije. Slično kao da ste zamijenili lošu bateriju majčinoj stanici dobrom baterijom. No tek svi oni ostali geni koji se nalaze u jezgri, a koje smo naslijedili od majke, određuju sva svojstva i osobine ličnosti.
Gdje je etička granica?
Čovjek ima više od 20 tisuća gena, a ovim postupkom se od treće osobe uzima njih točno 37. Za dio hrvatskih liječnika to je točno 37 gena previše. Liiečnicu u KB Merkur i profesoricu na Medicinskom fakultetu u Zagrebu Anu Planinc Peraicu brine kako ova odluka prelazi jednu opasnu granicu.
”Ovakvi postupci zapravo vode u eugenetiku, a eugenetika ima neke negativne konotacije još od prije 40-50 godina kada su se tim postupcima uklanjale osobe koje su bile hendikepirane, bolesne osobe druge bojje kožže, drugih svjetonazora ili nacija.”
U Savezu rijetkih bolesti prate cijeli slučaj koji traži veliku raspravu. Ona u svibnju čeka i Europski savez rijetkih bolesti, a dogovor neće biti lagan.
Predsjednica hrvatskog Saveza Vlasta Zmazek tvrdi kako je razumljivo da ljudi žele znati hoće li dijete oboljeti od nekakve teške bolesti i da roditelji to prirodno žele znati, ali je problem što nitko ne može znati kamo nas to sve vodi i o čemu sve možemo odlučivati. Tako bi nas uskoro, primjerice mogao čekati vrli novi svijet lijepih ljudi.
Ako odluka jednom dođe pred Hrvatski sabor, zastupnike čeka težak izbor. HDSSB-ovac Boro Grubišić tvrdi da bi indikacije trebale biti strogo određene, u medicinske svrhe, ali ako se toga bude držalo, onda je to korisna stvar.
Čelnica ORaH-a Mirela Holy nema dovoljno informacija o slučaju, ali joj se čini kako je to vrlo skliska tema. HDZ-ovac Dujomir Marasović kaže da to nije jednostavno svjetonazorsko pitanje, već pitanje za nebo, odnosno za Boga.
