Čitajte, zanimljivo je, poručio je akademik Ante Stamać u srijedu s tematske tribine Društva hrvatskih književnika (DHK) o Biblioteci "Stoljeća hrvatske književnosti" (SHK) Matice hrvatske i time pozvao, kako je rekao, "narod koji danas ne čita" da promijeni tu lošu naviku.
Tematska tribina priređena je u povodu izlaska prve i druge knjige Izabranih djela Augusta Cesarca kako bi se podsjetilo na važnost te Matičine biblioteke koju, podsjetio je Stamać, uređuju četvorica akademika – Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, Tonko Maroević i on (Stamać), te dvojica istaknutih profesora Josip Lisac i Nedjeljko Mihanović.
Stajalište kako se doista radi o važnoj biblioteci, Stamać je potkrijepio primjerom prošlogodišnjega obilježavanja stotinu godina od smrti Antuna Gustava Matoša kada su priređeni brojni skupovi u čast toga velikana hrvatske književnosti, ali, istaknuo je, stvarni hommage Matošu su četiri knjige njegovih sabranih djela objavljene u Biblioteci SHK, a priredio ih je pokojni akademik Miroslav Šicel.
PROČITAJTE JOŠ
Stamać je ukazao, uz ogradu da ne želi biti prepotentan, i na to, da bi hrvatski pisci “trebali čitati hrvatske jezikoslovce jer su im rečenice dosta ‘iskidane’, što se onda pak zove postmoderna i rodno oslobađanje, a takav duh ne može prihvatiti biblioteku kao što je ova”. Kao primjer nerazumijevanja i omalovažavanja potrebe čitanja hrvatskih književnika i jezikoslovaca spomenuo je i “slučaj jedne njegove bivše učenice koja je rekla da danas učenici ne trebaju čitati epski spjev ‘Smrt Smail-age Čengića’ Ivana Mažuranića”, koji je pak, ustvrdio je, “u temelju hrvatske poezije 19. stoljeća”.
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti pokrenuta je 1993. godine, a prvi svesci tiskani su u proljeće 1995. godine. Cijeli bi niz, podsjetio je Stamać, u više od tristo predviđenih svezaka trebao obuhvatiti književna djela u rasponu od prvih srednjovjekovnih spomenika do suvremene književnosti, a niz je zamišljen kao nasljednik koncepcijski sličnoga niza “Pet stoljeća hrvatske književnosti”.
