U emisiji Pressing s Dubravkom Merlićem gostovali su u ponedjeljak profesor Svjetske povijesti 20. stoljeća s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Tvrtko Jakovina, Admir Mulaosmanović s Instiuta za istoriju u Sarajevu te Bojan Dimitrijević s Instituta za suvremenu istoriju u Beogradu.
Na današnji dan prije tridesetpet godina umro je Josip Broz Tito. Od ideja za koje se zalagao poput bratstva i jedinstva, nesvrstanosti, samoupravnog socijalizma i federalno ustrojene države nije ostalo manje-više ništa. Zašto je on sam u toj mjeri aktualan?
”Tito će uvijek ostati zanimljiv, jer je povijesna ličnost takvog kalibra”, kaže Jakovina.
Tko bi danas s tolikom žarom razgovarao o američkim očevima nacije da su se kojim slučajem Sjedinjene Države raspale trideset pet godina nakon rata? Toliko je naime vladao Broz?
”Teško pitanje. Mi se uvijek vraćamo Titu kao političkoj ličnosti. Uvijek imamo iste rasprave : Je li zločinac ili heroj i te rasprave su vrlo jalove. Riječ je o čistoj politizaciji”, kaže Mulaosmanović.
PROČITAJTE JOŠ
U prilog Titovoj veličini često se ističe monumentalnost njegovog sprovoda. Je li ispravno mjeriti nečiju veličinu dužinom pogrebne povorke? Primjerice, Mozart bi tu dosta loše prošao?
”Njegov sprovod je bila prilika da se Jugoslavija afirmira i to je kulminacija njegove politike. Ta grandioznost i dalje impersionira”, kaže Dimitrijević.
Ime i djelo
Je li opravdano o Titu govoriti kao diktatoru? Nije ga se moglo smijeniti, nisu bile dopuštene političke ni poduzetničke slobode, politički protivnici su ili likvidirani ili zatvarani?
”Ima nekoliko faza u njegovoj ličnosti”, smatra Dimitrijević. ”Ne možete ga ocijeniti na ovaj ili onaj način. Mijenjao se kroz razdoblja i to je bila njegova velika prednost”.
Prvi potez nove predsjednice bio je micanje Titove biste iz Ureda predsjednika. Je li taj čin opravdan?
”Mislim da je to loše. U Kumrovcu nema pravog prostora. Predsjednica je danas u Rijeci ušla u sukob s ljudima koji imaju drugi oblik memorije na 2. svjetski rat. On je prije svega povijesna ličnost koja će zauvijek ostati zapamćena”, veli Jakovina.
Što je Tito danas Bosni i Hercegovini koja je realno najviše stradala i u drugom i u posljednjem ratu?
”Kada govorimo o BiH jako je izražena nostalgija o vremenima iza nas. Pričanje o 70-ima kao o godinama blagostanja u BiH uvijek sam shvaćao s rezervom. Tada su gušene političke slobode. Ipak je bio diktator.”, kaže Mulaosmanović.
”U Srbiji preteže bolja slika. Tito ipak doživljava sada afirmaciju za razliku od kraja 80-ih i početka 90-ih kada je bilo negativno mišljenje.”, smatra Dimitrijević.
Kada bi Srbi mogli danas birati između kralja i Tita, koga bi izabrali?
”Mislim da bi se starije generacije opreduijelile za Tita”, kaže Dimitrijević.
”Stvar je povijesnog odnosa. U Hrvatskoj nedostaje normalan odnos prema čovjeku koji je mrtav 35 godina”, kaže Jakovina.
Postoji li mogućnost da se Titovo tijelo vrati u Hrvatsku?
”Tito je brend koji koristi beogradskom turizmu i neće biti vraćanja tijela”, kaže Dimitrijević
Kad je Tito bio heroj, a kada zločinac?
”U 2. svjetsku ratu bio je heroj. S druge strane, njegovi obračuni s neistomišljenicima bili su nedemokratski. Trend u tadašnjoj Europi je bio krvav”, kaže Jakovina.
Revizionizam
U Srbiji je u tijeku proces kojim se traži rehabilitacija Draže Mihajlovića. Što se tim postupkom želi postići?
”Ravnogorski pokret je u početku imao antifašističku notu, ali teško ga je takvim nazvati. Pogledajte zločine u Sandžaku…. Strašno je što se u ime velikosrpske politike učinilo i nije opravdano o njemu tako pričati”, kaže Mulaosmanović.
”U jednonacionalnim sredinama poput Srbije ili Slovenije imao je savim drugu agendu i u Srbiji je provodio antiokupatorske djelatnosti”, smatra Dimitrijević.
”U Hrvatskoj nemate taj tip rasprava uopće. Međutim, nije to do kraja revizionizam jer sa četnicima nije ista stvar kao s ustašama. Na prostoru NDH niste imali sukobe ustaških i četničkih snaga. Činjenica je da je Tito obuhvatio razne skupine i zato je uspio pobijediti”, kaže Jakovina
Hrvatska predsjednica je krišom bila u Jasenovcu, ali javno ide u Bleiburg. Što time poručuje?
”To je katastrofalna poruka. Njen posao i je držati politički govor i Jasenovac je mjesto za to. Vrlo je opasna to poruka u društvu u kojem i dalje ima profašističkih tendencija. Problem je kad te tendencije ulaze u mainstream. Možda sam grub, ali predsjedničin tajni odlazak u Jasenovcu je gori od rehabilitacije Draže Mihajlovića”, kaže Jakovina.
”Profašističkih tendencija ima i u BiH. Okupljanje oko ravnogorskog pokreta je za mene profašistička tendencija. Ne možemo biti sretni oko određenih pokreta u Srbiji i Hrvatskoj, ali one imaju svoj utjecaj u društvu”, veli Mulaosmanović
”Treba biti oprezan. U Srbiji su neofašističke skupine marginalne. Ne bih se usudio niti jednu političku grupaciju nazvati tim imenom. Aktualna vlast to za sada dobro kontrolira”, smatra Dimitrijević.
Dan pobjede
Za pet ili četiri dana obilježit ćemo i sedamdeset godina od kraja Drugog svjetskog rata. Treba li to obilježavati osmog ili devetog svibnja?
”Ja bih 8.”, kaže Jakovina.
”Definitivno 9.”, mišljenja je Dimitrijević
”U BiH je 9. Kod nas stvari tako funkcioniraju”, zaključno će Mulaosmanović.
Činjenica je da je Staljin pobjedom nad Njemačkom dobio Istočnu Europu na dar. Imaju li te države razloga za slavlje?
”Neke možda imaju”, kaže Jakovina. ”Zapadna Europa je procijenila da se Sovjetima treba nešto dati, pa su se odlučili na istočnu Europu. Mnogi su poslije govorili da se dogodila nova okupacija”.
#related-news_0
Je li ispravno govoriti o sovjetskoj okupaciji Istočne Europe?
”Može, pogotovo u Mađarskoj, Poljskoj ili Čehoslovačkoj. Jugoslaviji je bila u drugom položaju i to je Titova vrijednost. Nije dozvolio veći upliv Sovjetskog Saveza”, kaže Dimitrijević.
Najveći dio zapadnih državnika bojkotirat će proslavu Dana pobjede u Moskvi. Je li taj potez opravdan?
”Možda nije u potpunosti neopravdan. Sadašnji postupci ruske vlasti negativno podsjećaju na stvari iz prošlosti”, kaže Jakovina.
Zanimljivo neće biti ni predstavnici Bjelorusije, Gruzije ni naravno Ukrajine , bivših sovjetskih republika koje su dale ogroman doprinos u 2. svjetskom ratu?
”To je stvar odnosa prema prošlosti”, smatra Jakovina.
Hrvatska ne šalje nikog značajnijeg, za BiH-a ne znamo, ali će zato Srbija uz predsjednika poslati i vojnike koji će sudjelovati na paradi. Koliko dugo Srbija može sjediti na dvije stolice: EU i Rusiji?
”Ne veselim se tome. Vrijeme bipolarnog svijeta je prošlo i očito neki ljudi to u Beogradu ne shvaćaju. Srbija se ne smije stidjeti svog antifašizma, ali treba gledati i aktualni politički kontekst”, kaže Dimitrijević. ”Srbija mora slijediti politiku iz regije, a to je proeuropska politika”, zaključuje Dimitrijević.