Ivan Đikić o pronalasku slabe točke koronavirusa: "Vrlo značajno otkriće"

Vijesti 06. svi 202015:23 > 15:33
N1

Naš poznati znanstvenik Ivan Đikić bio je gost N1 studija uživo. Govorio je o novom otkriću vezanom uz virusne enzime odnosno pronalazak laički rečeno Ahilove tetive koronavirusa.

Đikić je na početku kazao kako imaju zaista jako dobre vijesti iz Frankfurta.

“Radi se o jednom bazičnom, ali zaista jednom vrlo značajnom otkriću gdje smo istražujući ciklus virusa pronašli njegovu slabu točku i ne samo da smo pronašli slabu točku kod virusa nego smo korištenjem strukturalne biologije pronašli i nove kemijske inhibitore koji mogu ići direktno u aktivno mjesto virusa, virusnog enzima, blokirati ga i to možemo danas koristiti kao potencijalni lijek. To smo potvrdili na tim stanicama koje su inficirane virusima, pokazali smo da ako ih tretiramo s tim kemijskim inhibitorom, virus više ne može izlaziti van iz stanice, bude zatvoren, a u isto vrijeme potičemo protuvirusni imunološki odgovor. Na taj način imamo s jednim lijekom dva pozitivna učinka sprečavanja širenja virusa”, pojasnio je Đikić.

“Može se reći da je pronađena Ahilova tetiva virusa”

VEZANE VIJESTI

“Ono što je jako važno je da sada ne samo da znamo o toj Ahilovoj tetivi nego je jako važno i da imamo kemijska sredstva kojom možemo tu Ahilovu tetivu pogoditi točno u sredinu i blokirati aktivnost tog enzima i to je faza budućeg lijeka i na tome stvarno radimo maksimalno sad”, kazao je Đikić.

Ipak, ističe kako je vrlo važno biti korektan i oprezan u prezentaciji ovakvih informacija.

“Mi smo radili dva mjeseca, ali radili smo s punim srcem. Devet laboratorija nam se pridružilo u Njemačkoj i Nizozemskoj. Napravili smo stvarno čudo. Nikad u svojoj karijeri nisam imao toliki užitak, toliko zadovoljstvo rada zajedno, ali maksimalnog rada – 20 sati dnevno dijeljenja informacija, dobivanja savjeta i reagensa. Sve što smo napravili u ova zadnja dva mjeseca je ogromno otkriće i veliki doprinos znanosti, ali sad treba biti oprezan. Trebamo biti vrlo skromni u obećanjima, iako postoji klinička studija u New Yorku koja ciljano već koristi jedan drugi lijek koji se zove Famotidin i tvrdi se da lijek djeluje upravo na ovu Ahilovu tetivu koju smo mi otkrili.

Još uvijek to ne možemo potvrditi jer nismo ušli u ta testiranja. To je objavljeno pred par dana. Tako da smo kupili taj lijek koji je već odobren i upravo ćemo napraviti dodatna testiranja. I ako se to potvrdi, onda ne samo da imamo mehanizam nego imamo i lijek koji je već u kliničkom pokusu, kliničkim ispitivanjima u New Yorku. I taj lijek možda ima potrebno kvalitetno djelovanje na pacijentima. Ali trebamo biti oprezni i trebamo to potvrditi prije u laboratoriju”, pojašnjava Đikić.

“Prvo što smo dobili je jedan optimizam”

#related-news_0

“Sad znamo dosta više o virusu i koje su njegove esencijalne karike i virusni enzimi i sada imamo i kemijske inhibitore koji su strukturalno riješeni. Znači imamo bazu za stvaranje potpuno novih grupa lijekova, a u isto vrijeme imamo klinički pokus koji prema liječnicima ciljano djeluje na tu Ahilovu tetivu. Znači imamo dvije dobre vijesti. Ako ovi klinički pokusi budu vrlo uspješni, imat ćemo već sada lijek koji se može koristiti direktno. Ako neće biti uspješni, onda imamo nove kemijske inhibitore iz kojih možemo stvarati nove lijekove. Za to treba vrijeme. Ova dva mjeseca su užasno puno doprinijela poznavanju i sad trebamo zajedno s kemičarima stvarati nove lijekove koji će biti djelotvorni, neštetni i što prije ih testirati u klinici, ako ovaj prvi klinički pokus ne bude uspješan”, ističe.

Bez cjepiva nema zaustavljanja pandemije

#related-news_0

“Neophodno je to napraviti unutar 6-12 mjeseci jer ako ne budemo to napravili do tada. Nadamo se da će cjepivo biti napravljeno do tada i onda ćemo imati i puno bolje. Ja zapravo vjerujem i uvjeren sam da je cjepivo jedino efikasno sredstvo potpune borbe i uništavanja virusa. Ovakvi lijekovi koje mi otkrivamo vam omogućavaju samo da smanjite širenje, znači da vam se virus ne otpušta iz zaraženih stanica. Da u isto vrijeme omogućavamo pacijentima da njihov imunološki sustav reagira bolje i da simptomi koje pacijent imaju budu slabiji. Znači, s lijekovima možemo puno doprinijeti u smanjivanju smrtnosti i simptoma, ali nećemo moći s lijekovima uništiti viruse i pandemiju – za to će nam trebati cjepivo.

Dakle, dok nemamo cjepivo – ovi lijekovi trebaju biti stvoreni, trebaju biti što ranije napravljeni, trebaju prvo biti sigurni, testirani, a tek onda davani širem broju pacijenata, ali vrijeme je godina dana. Nakon toga ćemo možda imati lijek koji će štititi i od drugih virusa. Tako da sve ovo znanje koje smo stekli je jako važno. Ulaganja koja smo napravili, prvenstveno iz našeg instituta su vrlo vrijedna jer vjerujemo da s ovakvim strukturama znamo puno više o ovom virusu, ali i drugim virusima i njihovim enzimima i da ćemo moći stvarati potpuno nove lijekove u budućnosti. Ne samo za ovaj virus, nego i za druge”, pojasnio je znanstvenik Đikić.

Otvorena znanost bitna za borbu protiv virusa

“Prva karika u ovom uspjehu je bila sloboda širenja znanstvenih informacija koje smo imali, druga karika je bila talent mladih znanstvenika koji su počeli studiju ovdje u Frankfurtu. Tzv. coronavirus team. Njih je četvero bilo i u laboratoriju u kojem su radili uistinu od ranoga jutra do dva ujutro sljedeći dan. Gotovo 20 sati, preklapajući se puna dva mjeseca. I treća važna karika je bila odgovor drugih znanstvenika, njihovih grupa. Mi smo ovo napravili zajedničkim uspjehom devet znanstvenih grupa i taj odgovor drugih znanstvenika je bio toliko pozitivan da smo i mi bili motivirani i svi zajednički smo napravili ovaj veliki uspjeh”, kazao je Đikić.

“I to vam pokazuje da kada radite otvorenu znanost i kada znanost ima ono što je potrebno, a to je talenti, dijeljenje i zajednički rad onda mi kao znanstvenici po svijetu možemo biti puno brži, puno uspješniji, puno detaljniji… I jako je važno naglasiti danas da znanost nije samo objaviti prvo nego je znanost objaviti korektno, točno, precizno i vrlo detaljno. I to je jedna od ovih kvaliteta rada, da se nismo žurili nego smo radili sve moguće – od kompjuterskih znanosti, preko strukture biokemije, virologije, stanične biologije, imunologije, sve smo to stavili u jedan rad da bismo pokazali kvalitetu znanstvenih činjenica koje prezentiramo”, poručio je zaključno.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.