Teheran ima novo oružje i svijet nema odgovor na njega

Teheran je pokazao da može učinkovito blokirati najvažniji svjetski naftni prolaz uz relativno mali broj projektila i dronova. Prema više analitičara koji su razgovarali za CNN, njegov utjecaj nad Hormuškim tjesnacem trajat će dugo nakon završetka samog sukoba, bez obzira na to kakav eventualni dogovor postigne s Bijelom kućom.

Najnovija razmjena napada između Sjedinjenih Država i Irana sugerira da bi sporazum još uvijek mogao biti daleko. No čak i ako do njega dođe, stručnjaci smatraju da Iran vjerojatno neće ostati bez svog novostečenog energetskog oružja.

To ima značajne posljedice za globalno gospodarstvo koje se već suočava s povijesnim energetskim šokom. Prije rata, oko petine svjetske opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom (LNG) prolazilo je kroz ovaj danas žestoko osporavani plovni put.

Napori da se smanji ovisnost o Hormuškom tjesnacu, kao i o Bliskom istoku općenito, vjerojatno će povećati energetsku sigurnost, ali uz određenu cijenu. Osim energetike, dugotrajna neizvjesnost oko sigurnosti prolaza utjecat će i na druge proizvode, od gnojiva i mlaznog goriva do helija i aluminija.

"Ono što je Iran pokazao jest da ima moć zatvoriti tjesnac i držati ga zatvorenim, čak i usprkos snažnom američkom i izraelskom bombardiranju", rekao je Gregory Brew, viši analitičar konzultantske kuće za političke rizike Eurasia Group. "I to je nešto što mu nitko više neće moći oduzeti."

"To je njihova nova nuklearna opcija."

Nekoliko analitičara smatra da bi otvoreni Hormuški tjesnac, čak i ako je djelomično pod iranskom kontrolom, globalnom gospodarstvu nanio manje štete nego potpuno zatvoren prolaz.

"Najvažnije je da se promet obnovi"

Tvrtka Kpler, specijalizirana za tržišne i trgovačke analize, u travnju je objavila studiju o tome kako bi u praksi mogao funkcionirati tjesnac kojim bi zajednički upravljali Iran i Oman. Slično mišljenje iznijeli su i britanski akademici. Drugim riječima, ta ideja, koliko god zabrinjavajuća bila, ušla je u mainstream raspravu.

Iran je u međuvremenu krenuo u formalizaciju svoje kontrole nad tjesnacem, izravno se suprotstavljajući američkim zahtjevima. Prošlog mjeseca osnovao je Upravu za tjesnac Perzijskog zaljeva (PGSA), koja nadzire novi protokol prolaska brodova. On uključuje provjere koje provode iranske vlasti te, u nekim slučajevima, naplatu naknada.

Sjedinjene Države su potom uvele sankcije PGSA-i i zabranile brodarskim kompanijama sklapanje dogovora s Teheranom radi osiguravanja sigurnog prolaza kroz tjesnac. Bijela kuća također je zaprijetila sekundarnim sankcijama tvrtkama koje Iranu plaćaju takve naknade.

Unatoč tome, pojedini trgovci naftom i brodarske kompanije navodno su postigli određene dogovore s Iranom u očajničkom pokušaju da ponovno pokrenu dotok nafte na globalna tržišta, gdje se zalihe brzo smanjuju.

"Najvažnije je da se promet kroz Hormuški tjesnac obnovi u značajnom opsegu. To bi počelo ublažavati energetski šok", rekao je Alan Gelder, viši potpredsjednik za preradu, kemikalije i tržišta nafte u istraživačkoj kući Wood Mackenzie.

S druge strane, ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren do kraja godine, cijena nafte Brent, globalnog referentnog standarda, mogla bi se približiti razini od 200 dolara po barelu, čime bi se energetski šok pretvorio u "globalnu gospodarsku krizu", upozorio je glavni ekonomist Wood Mackenzieja Peter Martin.

Cijene nafte odražavat će povećani rizik

Naknade za prolazak kroz Hormuški tjesnac bile bi znatno manje štetne za cijene nafte, pod uvjetom da se promet tankera vrati na prijeratnu razinu od oko 140 brodova dnevno, smatra Gelder.

Procjenjuje da bi naknada od dva milijuna dolara po tankeru, koliko je Teheran naplatio barem jednom brodu, povećala cijenu nafte za tek oko jedan dolar po barelu.

"No zabrinjavajuće je svako upravljanje tjesnacem koje bi moglo ograničiti protok robe", upozorio je Gelder, dovodeći u pitanje sposobnost Teherana da logistički nadzire 140 prolazaka tankera dnevno.

Energetska konzultantska kuća Rystad smatra da je povećanje cijene od 1 do 2 dolara po barelu vrlo konzervativna procjena.

"Govorimo o geopolitičkoj premiji rizika od 10 do 20 dolara po barelu", rekao je za CNN Jorge Leon, voditelj geopolitičkih analiza u Rystadu.

"Uvjereni smo da će Iran i ubuduće zadržati određeni oblik utjecaja nad Hormuškim tjesnacem", rekao je Leon. U tom slučaju, dodao je, "rizik od novih poremećaja u tjesnacu vrlo je stvaran".

"Nećemo se vratiti na cijenu nafte od 60 dolara po barelu", gdje je bila početkom godine, "čak ni 2027."

Alternative Hormuškom tjesnacu

Bez obzira na to hoće li Iran formalizirati svoju kontrolu nad tjesnacem ili ne, sumnje u dugoročnu sigurnost tog plovnog puta ostat će prisutne. Takve zabrinutosti već su potaknule najveće proizvođače nafte u Zaljevu da koriste i razvijaju alternativne izvozne rute.

Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati preusmjerili su dio izvoza preko naftovoda East-West odnosno Habshan-Fujairah. UAE već radi na izgradnji drugog naftovoda koji bi zaobišao tjesnac.

Za druge zemlje regije alternative su politički i komercijalno manje izvedive. Kuvajt, Katar i Bahrein, primjerice, morali bi svoje izvozne tokove usmjeriti kroz Saudijsku Arabiju ili Irak.

Izgradnja naftovoda znači "velike infrastrukturne projekte, često preko državnih granica, što ih čini skupima, složenima i sporima", rekao je Gelder.

Za Katar, koji izvozi oko petine svjetske opskrbe LNG-jem, zaobilaženje Hormuškog tjesnaca zahtijevalo bi ne samo izgradnju skupih plinovoda nego i ulaganja u postrojenja za ukapljivanje plina u lukama kako bi se plin mogao pretvarati u LNG i otpremati diljem svijeta.

Nova energetska infrastruktura također ne bi bila imuna na iranske napade, što je pokazalo i iskustvo rata. Takvi bi naftovodi i plinovodi "bili u dometu iranskih projektila i dronova", upozorio je Brew iz Eurasia Groupa.

Energetska sigurnost ponovno u središtu pozornosti

Poremećaji u Hormuškom tjesnacu tijekom rata dodatno su skrenuli pozornost na pitanje energetske sigurnosti diljem svijeta, nakon energetske krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine.

Napori za diverzifikaciju energetskih lanaca opskrbe i smanjenje ovisnosti o Perzijskom zaljevu već su u tijeku te će potaknuti ulaganja u druge naftom bogate regije, poput Latinske Amerike, kao i u elektrifikaciju i obnovljive izvore energije.

Ipak, naftom bogati Bliski istok još će dugo ostati ključan za zadovoljavanje svjetskih energetskih potreba, što iransko novo energetsko oružje čini još moćnijim.

"Globalno gospodarstvo morat će prihvatiti tu stvarnost", rekao je Brew za CNN. "To je od golemog značaja. Sve upućuje na to da će sigurnost Hormuškog tjesnaca i Perzijskog zaljeva u konačnici u velikoj mjeri ovisiti o potezima i odlukama Irana."