Izgubljeni kontinent leži u dijelovima ispod BiH, Srbije i Hrvatske

Ono što je ostalo bilo je sastrugano s vrha tijekom tog sudara i danas se nalazi naborano u planinama Italije, Grčke, Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske...

Detaljna slika uglavnom proizlazi iz jednog velikog istraživanja: rekonstrukcije iz 2019. godine objavljene u časopisu Gondwana Research, autora Douwea van Hinsbergena sa Sveučilišta u Utrechtu, zajedno s kolegama iz Osla i Züricha.

Postojanje zakopanog jadranskog kontinenta nije bilo nova spoznaja. Geolozi su desetljećima razumjeli osnovne okvire te priče. Ono što je istraživanje donijelo bili su detalji: rekonstrukcija cijelog Sredozemlja prikazana ubrzanim slijedom, sastavljena dio po dio.

Što je studija zapravo učinila

Rekonstrukcija je trajala deset godina. Van Hinsbergen je taj zadatak opisao kao slagalicu čiji su dijelovi bili razbijeni, zakrivljeni i složeni jedan preko drugoga, a zatim rasuti po više od trideset zemalja, od Španjolske do Irana, pri čemu je svaka imala vlastita geološka istraživanja i karte. Regiju je jednostavno nazvao „geološkim neredom“.

Tim je koristio softver za rekonstrukciju tektonskih ploča zajedno s terenskim podacima i magnetskom orijentacijom stijena u trenutku njihova nastanka. Ti sitni paleomagnetski signali djeluju kao zapis o tome gdje se stijena nalazila i u kojem je smjeru bila okrenuta u dalekoj prošlosti. Analiza tisuća uzoraka omogućila je istraživačima da vrate deformacije unatrag i promatraju kako se regija ponovno sastavlja.

Što je bila Velika Adrija

Ovdje oznaka „izgubljeni kontinent“ može biti zavaravajuća. Velika Adrija nije bila zelena, naseljena zemlja koja je potonula poput legendarne Atlantide. Veći dio svog postojanja bila je uglavnom pod vodom – plitki kontinentalni prag u toplom, tropskom moru, gdje su se sedimenti taložili i polako pretvarali u vapnenac. Najbliža današnja usporedba je Zelandija, uglavnom potopljeni kontinent čiji su najviši dijelovi Novi Zeland i Nova Kaledonija.

Odvojila se od Gondvane prije otprilike 240 milijuna godina, u trijasu, te se postupno pomicala prema sjeveru. Prije oko 140 milijuna godina dosegnula je približno veličinu i oblik Grenlanda.

Zatim se prije između 120 i 100 milijuna godina sudarila s Europom.

Kako nestaje kontinent

Kontinentalna kora uglavnom je previše plovna da bi potonula. To je uobičajeno geološko pravilo i dijelom objašnjava zašto je ova priča neobična. Kada se Velika Adrija susrela s Europom, veći dio kontinenta bio je potisnut ispod nje, u plašt, gdje se i danas nalazi. Samo su najgornji slojevi, lakše sedimentne stijene, bili previše lagani da bi slijedili ostatak kontinenta. Tijekom sudara bili su oguljeni i naborani, te su ostali nagomilani u planinskim lancima koji danas prolaze kroz regiju.

Dio te sastrugane stijene dobro je poznat. Vapnenac Velike Adrije, preobražen pod utjecajem topline i tlaka, pretvorio se u mramor koji su Grci i Rimljani koristili za gradnju svojih hramova. Kontinent nije nestao bez traga. Postao je krajolik, a potom i građevinski materijal.