Planirani odlazak visokog hrvatskog izaslanstva na otvaranje novog Sueskog kanala otkazan je zbog vladina politikanstva i nedostatka vizije, doznaje se u ponedjeljak iz ureda predsjednice Republike.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i čelnici triju hrvatskih lučkih uprava trebali su u četvrtak biti na svečanom otvaraju Sueskog kanala 2, novog pravca jednog od najprometnijih plovnih putova na svijetu.
Nakon svih obavljenih priprema prošloga tjedna i izdanih egipatskih viza za jednodnevno putovanje, lučke uprave su jedna po jedna otkazale odlazak na taj povijesni događaj, neke uz obrazloženje da su prezaposlene prihvatom kruzera.
U uredu predsjednice smatraju da to “nije bilo slučajno nego organizirano”. Lučke uprave u nadležnosti su Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, odnosno ministra Siniše Hajdaša Dončića.
“Ako nam je išta prednost, onda je to geostrateški položaj naših luka. Politikantstvo i manjak vizije uskraćuje razvoj tog potencijala”, rekao je izvor s Pantovčaka.
Iz predsjedničina ureda kažu da im je danima nedostupan ministar Hajdaš-Dončić jer je navodno na sastancima.
“Kako je došlo do otkazivanja možemo samo nagađati. No, sigurno je da to pokazuje odnos vlade prema potencijalu naših luka”, kažu izvori bliski predsjednici.
PROČITAJTE JOŠ
Egipat je prije dva tjedna počeo testirati drugi pravac kroz Sueski kanal, novi plovni put koji će omogućiti bolju protočnost i povećanje prometa u kanalu.
Ta infrastruktura, nazvana Sueski kanal Axis, duga 72 km, djelomično prati Sueski kanal koji povezuje Crveno i Sredozemno more.
Predsjednik Abdel Fattah al Sissi počeo je taj projekt u kolovozu 2014. uz veliku pompu i ambiciozan cilj da ga završi za godinu dana.
Postojeći Sueski kanal izgrađen je prije 146 godina i jedan je od najprometnijih plovnih putova u svijetu te važno mjesto međunarodne trgovine.
Odabrano društvo
Al Sissi je na otvaranje pozvao “odabrano društvo”, među njima predsjednicu Grabar-Kitarović, francuskog predsjednika Francoisa Hollandea, grčkog premijera Aleksisa Ciprasa te državnike iz Azije i Afrike.
Na Pantovčaku ističu da Hrvatska, Francuska i Italija imaju najveći interes za otvaranje novog kanala, jer su njihove luke najbliže i mogle bi biti ulazne točke za azijska tržišta u Europu.
Prošle je godine robni promet kroz Sueski kanal bio 962 milijuna tona. Promet luke Rijeka iznosio je 2,29 milijuna, Ploča 2,6, a Zadra 377.000 tona, odnosno ukupno 0,5 posto u odnosu na Suez.
Nakon otkazivanja lučkih uprava, predsjednica je odlučila da ni ona ne ide na Suez, iako je to bila prilika za susrete s brojnim svjetskim liderima.
U uredu smatraju da je to “nadstranačko” pitanje i da je to jednodnevno putovanje imalo smisla samo ako hrvatske luke ostvare poslovne kontakte i iskoriste razvojne prilike u vrijeme kada već godinama posluju ispod svojih kapaciteta.
