Gošća Novog dana Tihomira Ladišića bila je ekonomistica Sandra Švaljek, koja je komentirala trenutnu političku situaciju prije konstituirajuće sjednice Hrvatskog sabora.
U Mostu su potvrdili da se razgovaralo s vama o premijerskoj poziciji.
Činjenica je da sam s g. Petrovom razgovarala na tu temu prije mjesec dana, što je prije prilično vremena. Otklonila sam tu mogućnost, prije svega zato što smatram da čovjek s tom ambicijom mora proći kampanju, učlaniti se u političku stranku ili biti dio nezavisne liste. S obzirom da to nisam napravila, otklonila sam tu mogućnost, jer nisam htjela upasti sa strane. To je nešto što slabi poziciju predsjednika vlade.
Hoće li Tihomiru Oreškoviću to otežati posao?
Potencijalno da. Pitanje je koliko je Orešković bio u kontaktu s HDZ-om, jer on je njihov kandidat, koliko je integriran u HDZ i je li sudjelovao u izradi programa o kojem mi malo znamo, jer nismo ga vidjeli, treba vidjeti i kakvu će podršku imati. Svima bi bilo drago kad bi podrška bila potpuna i kad bi Orešković mogao provesti ono što smatra potrebnim.
Je li moguće provesti program koji je unaprijed napisan za njega? Detalji nisu javno objavljeni.
Da, mi ne znamo čime će se rukovoditi. Čak i ako je bio CEO, pa je sada predsjednik vlade i uprave u jednom, mi još uvijek ne znamo je li to što će on raditi biti reforme Mosta ili program koji je pisao IFO institut. Kad bi se radilo o programu Mosta, moglo bi biti problema. Most traži reformu lokalne i regionalne samouprave, a HDZ to nije pretjerano zagovarao, kao ni smanjenje općina i gradova. Morat će se napraviti koherentni program, koji će podržavati svi članovi koalicije.
Koliko će prvih 100 dana pokazati smjer njegove politike?
Slažem se sa g. Oreškovićem da nema sto dana, odnosno nema vremena da uđe u sve što ga čeka. Prvi potezi će se vidijeti vrlo brzo, kao i njegova komunikacija. Proračun će se morati donijeti i usvojiti nakon samo dva čitanja. On će se izrađivati u vremenskom tjesnacu – iz strukture i visine, osobito rashodne strane, vidjet ćemo osnovni smjer politike mandatara. Znamo ono što je ranije komunicirao. Dakle, on nije zagovornik pretjeranih rezova, već razvonijh projekata. Ako će se ići u infrastrukturna ulaganja, to će imati makroekonomske efekte u dužem roku. Fiskalna konsolidacija i smanjenje proračuna, odnosno rezovi, će biti nužni i prije nego se budu vidjeli efekti na prihodnoj strani.
Doznali smo da je jedna od tri ključne točke Oreškovićevog djelovanja biti racionalizacija državnih agencija. Je li to dovoljno?
VEZANE VIJESTI
Određeni prostor tu postoji. 2015. imali smo i veći rast od očekivanog , prognoziralo se 0,4, a završili smo s 1,5 posto rasta BDP-a. U 2016. bi trebao rasti i više. To će pomoći u konsolidaciji proračuna, što će stvoriti komotniju situaciju za mandatara, bez dramatičnih rezova u rashodima. Postupak smanjenja rashoda, naime, zahtijeva određeno vrijeme – morate procijeniti što ukinuti, a što spojiti da se ne napravi šteta. Primjerice, agencije za ulaganja su tri puta ukidane i pokretane, a tu nestaje kontinuitet, ljudi odlaze na druga mjesta, protekne puno vremena dok se institucija ne konsolidira.
Što je sa smanjenjem broja zaposlenih u javnoj i državnoj upravi?
U javnom sektoru je obaveza smnanjiti broj zaposlenih, a pitanje je samo koliko. On se previše proširio i nabujao – kako zbog EU i provođenja poslova koje prije nismo morali, tako i zbog političkog zapošljvanja, koje je tome doprinijelo. Ono što se može napraviti je ne otpuštati, već ne zapošljavati nove ljude.
Jeste li s Božom Petrovom raspravljali o smanjenju plaća u državnom i javnom sektoru i kakva je bila njegova reakcija?
Nismo o tom razgovarali, već sam o tome govorila u medijima. Poruka je bila da su izdaci za plaće u Hrvatskoj usporedno viši nego u drugom zemljama. To se može smanjiti ili smanjenjem broja zaposlenih ili plaća, odnosno dodataka na plaće. Moja je teza da je bolje smanjiti plaće, već broj zaposlenih, i to zbog porasta broja nezapsolenih. To je poštednija mjera, koja se svakako mora dogoditi, bilo na nježniji ili grublji način. Zaposleni lakše podnose manja primanja nego burzu rada.
Što je sa sporazumom sa sindikatima, koji diktira porast plaća proporcionalno s rastom BDP-a?
Vlada će imati nekoliko fiskalnih izazova, a jedan od njih je sporazum sa sindikatima koji bi mogao uzrokovati izdatke od dvije milijarde kuna za porast plaća. S druge strane, zbog švicarskog franka smanjit će se dobit banaka, što će se odraziti na prihode od poreza na dobit, a to su dva fiskalna udara.
Hoće li i kako vlada servisirati svoje obveze iduće godine? Kamate su na povijesno najnižim razinama.
Ne očekujem da će se vlada u smislu refinanciranja naći u nezavidnoj situaciji, jer je, makar gledano u kontekstu globalnih tržišta, naš javni dug relativno mali. Zadužujemo se relativno povoljno, ali na kamate trošimo 3,5 posto proračuna, a to je novac koji se može bolje iskoristiti. Mora se ići na primarni suficit i smanjenje fisklanog deficita, što će utjecati na premije rizika na obveznice i posredno na cijeli bankarski sustav.
Najavljuje se i reforma HNB-a, a govorilo se i o smjeni guvernera Borisa Vujčića. Koliko takvi politički potezi mogu uzrokovati nestabilnost u poslovanju i položaj Hrvatske na tržištu?
Takvi zahtjevi, ako su još aktualni, a nadam se da nisu, nisu dobri. Vlada ne treba utjecati na središnju banku, čelna osoba nije smjenjiva na taj način i ona ima duži mandat od premijera. To namjerno napravljeno tako da vlada ne bi mogla utjecati na neovisnost HNB-a. Nadam se da će vlada s Oreškovićem na čelu znati koje su mogućnosti uplitanja u monetarnu politiku. Ona je u Hrvatskoj do sada bila vođena na način da se očuva stabilnost bankarskog sustava u cjelini, koji mi podcjenjujemo, jer nismo zadnjih 20 godina imali nestabilnost bankarskog sustava. Da se paralelno s ekonomskom dogodila i kriza financijskog sektora, bili bismo u nezavidnoj poziciji, što nismo zbog nezavisnog HNB-a.
Kako komentirate najavu da će se tiskati još novca, koja je dolazila od strane Mosta?
Nadam se da će tiskanje novca ostati na idejama. Mislim da je Vujčić opisao posljedice takvih mjera. Vjerujem da ima dovoljno razuma da se na to ne ide.
Kakvu će vladu Orešković moći sastaviti, hoće li biti okružen stranačkim političarima?
Orešković dolazi iz poslovnog sektora gdje je normalno da čelni biraju svoje suradnika. Vjerojatno će biti nemoguće izbjeći da neki ministri budu ljudi koje će sugerirti političke stranke. Vidjet ćemo koliko će takva vlada biti koherentna. Nadam se da će Orešković s iskustvom na čelnim pozicijama biti dovoljno jak i da će izabrati tim koji vodi u jednom smjeru i političkom cilju.
Mora li vođenje tvrtke biti garancija da će čovjek uspješno voditi vladu?
Bit će interesantno vidjeti kako će netko, tko se vodio ostvarenjem dobiti trgovačkog društva, voditi vladu. Situacija nije identična. Jedino mjerilo korporacije je tržište – ono sudi koliko si dobar i koliko ostvaruješ ciljeve. Ovo je ipak politika, a vlada nema za cilj samo ostvarivanje stope rasta već i političke ciljeve. Kao ekonomist mislim da nam trebaju stabilne stope rasta, koji će u konačnici utjecati i na socijalne ciljeve – njih se može ostvariti samo kroz ostvarivanje ekonomskih ciljeva.
Stoji li po Vama teza koja prevladava ovih dana u Mostu vezano za Oreškovića, a kaže da ako je netko za sebe znao zaraditi, znat će i za državu?
Do neke mjere to stoji, ali u vladi treba dodatna doza umješnosti. Vi građane morate uvjeriti da reforme donosite s ciljem boljitka svih građana. U korporaciji je komuniciranje ciljeva jednostavnije i brže se verificira, na tržištu. Ne znam koliko je to dobar pokazatelj koliko je umješan voditi vladu. Pitanje je koliko će uspješno komunicirati ciljeve vlade koju ima, a to je važno kao i učinci. Do sada smo imali malo prilike slušati ga. Vodio je privatno trgovačko društvo i javna komunikacija mu nije bila potrebna. No, iskustva provođenja reformi kažu da su one prolazile ili padale zahvaljujući komunikaciji. U zadnje vrijeme se bavim reformom lokalne uprave i one pokazuju da ako su osobe koje su vodile reforme komunicirale sa svim dionicima – one su prolazile. Inače bez obzira na pripremu nisu.
Kakav je vaš dojam Oreškovića?
Kad sam bila na čelu Ekonomskog instituta razgovarala sam s njim u nekoliko navrata. On je bio zainteresiran za to kako Institut radi i kako vidi gospodarstvo. On je pravi poslovni čovjek koji ima zapadno obrazovanje, on je osoba koja osim svoje struke – inženjer je kemije – dobro poznaje poslovni svijet i financije, reklo bi se da je business minded, gleda što je nabolje za biznis. Znam da je bio nezadovoljan vezano za razne prepreke za ulaganje i očekujem da ukoloni ono što mu je smetalo kad je bio na čelu Plive.
Kolike su šanse da Vi uđete u tim nove Vlade?
Vjerojatnost za to je izuzetno mala, čula sam da se spominju neka imena, ali vidjet ćemo. Tim g. Oreškovića mora biti sastavljen po njegovom ukusu i kriterijima.
Kako komentirate pismo Mosta u kojem spominju morske pse, koji kruže oko njih, ali najavljuje i da će odstupiti od pokušaja da ih usišu. Kako takve najave utječu na stabilnost Vlade?
To je interesantna poruka, ne znamo s kojim ciljem je poslana. Nije loše što je Most dao do znanja da ne daje apriori podršku svemu što promovira Domovinska koalicija i najavio da će reagirati na ono čime nije zadovoljan. Nije dobro da se Vlada destabilizira, ali nije dobro ni da ne se daje bianco podršku, ako to rad vlade bude išlo u pogrešnom smjeru.
Kako tumačite poteze Mosta u završnici pregovora? Zašto bi netko tko stvarno želi reforme odustao od mjesta predsjednika Sabora i Vlade i prihvatio nepoznatog čovjeka, kao i HDZ-ovca Rainera za šefa Sabora?
Nisam politički analitičar, ali mislim da prije izbora Most nije računao s tako važnom pozicijom. Bio je gotovo u poziciji da formira vladu, a nije bio spreman, nije imao ljude i konkretnu politiku.
Ali imali velike zahtjeve – od SDP-a su tražili osam ministarstava, a onda su na kraju prihvatili čovjeka koji im je nepoznat.
Taj dio je vrlo neobičan i tek naknadno ćemo saznavati što se tu događalo. Zahtjev za osam mjesta u vladi je bio pretjeran, ne znam kako bi ih Most popunio, bi li mogao pridobiti i nestranačke stručnjake za te pozicije. Sve se odigravalo jako brzo. Što se događalo, vrijeme će pokazati.
Koja će, po vama biti ključna odluka u prvih sto dana koja će govoriti o smjeru vlade?
Svakako proračun daje prvi signal i stvara sliku o smjeru u kojem će se kretati politika vlade. Moguće ga je smanjiti – nezahvalno je licitirati brojkama, smatram da je izvedivo da ga se smanji u redu veličine 3 do 5 milijardi kuna. Druge stvari će se ticati poslovne klime, a tih mjera ima mnogo. Najavljuje se reforma zdravstva – s obzirom da Orešković dolazi upravo iz zdravstva, vidjet ćemo koliko će to značiti za ulaz privatnog sekotra u zdravstvo. Ako to znači to, vidjet ćemo koliko će javnost to prihvatiti. Otpor je tu vrlo jak. Vidjet ćemo i što će se dogođati s privatizacijama, odnosno koje će se tvrtke privatizirati. Sama ta riječ kod nas je vrlo omražena riječ.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
