Što će biti s Crkvom, odnosno njenim financiranjem, kada se uspostavi nova Vlada? Ima li prostora za vjeru da će se išta izmijeniti?
“Mislim da je njemački model dobar gdje građanin sam bira želi li dati svoj novac nekoj udruzi ili crkvenoj odnosno vjerskoj zajednici”, kazao je nedavno Nikola Grmoja iz Mosta.
Trenutačno hrvatski građani, bez pitanja, za Katoličku crkvu godišnje izdvajaju 400 kuna od prosječne plaće plus postotak od svakog računa u trgovini, plaćene takse i kazne.
“Sve više obitelji kuca na vrata našeg Caritasa”, kaže kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup.
Za svoje milosrđe crkva dobiva svake godine iz državnog proračuna oko 300 milijuna kuna. Ako se pribroji novac za plaće vjeroučitelja, dušebrižnika u bolnicama I ostale obaveze koje država mora podmiriti u skladu s vatikanskim ugovorima, Katolička crkva godišnje dobije oko 600 milijuna kuna.
VEZANE VIJESTI
“Ne, u ovom momentu nikakva revizija ne dolazi u obzir, jer taj novac nije uzaludno potrošen, on služi i održanju crkvenih objekata, edukciji mladih ljudi u crkvi. U ovom momentu ne”, odlučan je predsjednik HDZ-a, Tomislav Karamarko kad je u pitanju revizija Vatikanskih ugovora.
“Sadašnja garnitura ljudi koji vode politiku Crkve ne prihvaćaju reviziju ugovora. To mi je rekao i Milanović. Kad im je obećao davati novac onda su se smirili. Inače bi oni rušili davno SDP”, kaže don Ivan Grubišić.
(Ne)privilegirani
Vatikanski ugovori “ne traže nikakve povlastice niti brane nekakav poseban položaj za Crkvu”, napisao je u predgovoru knjige Ugovori ozmeđu Svete Stolice i Republike Hrvatske, kardinal Josip Bozanić. Sociolog regligije Ivica Maštruko se ne slaže.
“To je pitanje tretmana Crkve od razine općina, župa, županija i same države u protokolarnim slučajevima do načina kako je riješeno pitanje vjeronauka, tako da je Crkva apsolutno privilegirana po svom statusu”, kaže Maštruko.
Taj privilegiran položaj još jednom joj je priznala Milanovićeva Vlada, kad ju je u zadnji tren izuzela iz zakona o financijskom poslovanju neprofitnih organizacija. Za razliku od udruga Crkva ne treba podnositi državi izvješće o prihodima iz privatnih izvora. Izvještavanje o milodarima i darovima bilo bi prezahtjevno, glasi obrazloženje.
“Pojavio se jedan sloj koji koristi crkvenu imovinu da bi na tome ostvarivao prihode. Ti ljudi se prikazuju kao svećenici, ali njihovo poslovanje nije svećeničko već biznis”, kaže Josip Kregar, zastupnik u bivšem sazivu Sabora.
Ministar financija Boris Lalovac prije godinu dana razgovarao je s kardinalom Bozanićem o uređenju sustava plaćanja poreza na obavljanje profitabilnih necrkvenih djelatnosti. Dobio je njegovu podršku, ali od toga se u izbornoj godini nisu pomakli.
“Na Vaš upit mogu samo odgovoriti da će se o spomenutim pitanjima još razgovarati”, kratak je bio u odgovoru na naš upit Zvonimir Ancić, glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije
Pogledajte prilog.
