Analiza Hrvoja Krešića: Kako su izgledale dvije godine Ivana Turudića na čelu DORH-a?

Nadzorom je utvrđeno da nije bilo propusta pri podizanju optužnice zbog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari, ali i da je Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku trebalo predložiti određivanje istražnog zatvora, što tada nije učinjeno. Rezultate nadzora objavio je Turudić osobno na konferenciji za medije održanoj povodom dvije godine njegova mandata na čelu DORH-a.

Njegovo imenovanje od početka je pratila skepsa dijela javnosti, a tijekom mandata DORH se suočavao s nizom politički i društveno osjetljivih slučajeva. Na konferenciji za medije je naglasio kako podaci pokazuju rast učinkovitosti sustava, no prvi fokus javnosti bio je upravo slučaj iz Drniša i pitanje je li dio odgovornosti za tragediju na pravosudnom sustavu.

Prema rezultatima izvanrednog nadzora, šibensko Općinsko državno odvjetništvo imalo je propuste u postupanju jer nije predložilo istražni zatvor za Kristijana Aleksića još 2023., kada se protiv njega vodio postupak zbog oružja i eksplozivnih tvari. U DORH-u navode da će slučaj biti dodatno analiziran.

Jedna od tema konferencije bio je i sukob nadležnosti između Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) i DORH-a, pitanje koje je posljednjih mjeseci izazvalo značajnu pozornost javnosti i otvorilo rasprave o odnosu nacionalnih i europskih institucija u kaznenim postupcima.

Službeni podaci koje je predstavio DORH pokazuju da je tijekom prošle godine obrađeno ukupno 291.306 predmeta, što predstavlja blagi rast u odnosu na 2024., kada ih je bilo 289.854. Turudić ističe da je pritom riješen rekordan broj slučajeva, više od 242.000, odnosno oko 10.000 više nego godinu ranije. Zbog toga je smanjen i broj neriješenih predmeta, kojih je na kraju prošle godine bilo 48.908, dok ih je godinu prije bilo 57.738.

Udio neriješenih predmeta pao je na 16,8 posto, dok je prethodnih godina iznosio oko 22 posto. U DORH-u taj podatak tumače kao znak povećane učinkovitosti sustava.

Najveći teret rada i dalje nose općinska državna odvjetništva, koja zaprimaju čak 81 posto svih novih predmeta u državi. Od ukupno 233.000 novih slučajeva, više od 188.000 odnosi se upravo na općinska odvjetništva, koja čine temelj pravosudnog sustava, iako se u javnosti znatno više pozornosti pridaje velikim antikorupcijskim slučajevima i radu središnjih institucija u Zagrebu.

S druge strane, USKOK je prošle godine ostvario učinkovitost od 105 posto, što znači da je riješio više predmeta nego što ih je zaprimio. Takav rezultat upućuje na to da su, osim novih slučajeva, rješavani i zaostaci iz ranijih godina.

Kadrovski podaci pokazuju blagi oporavak sustava. Ukupan broj zaposlenih u Državnom odvjetništvu povećan je na 2028, što je 37 više nego godinu prije. Time je preokrenut višegodišnji trend odlaska zaposlenika iz sustava.

Statistika pokazuje i da žene čine veliku većinu zaposlenih u hrvatskom državnom odvjetništvu. Od ukupno 701 državnog odvjetnika, njih 495 su žene, a 206 muškarci, što znači da žene čine više od 70 posto svih tužitelja. Među savjetnicima i stručnim suradnicima njihov je udio još veći i iznosi gotovo 80 posto.

Na razini županijskih državnih odvjetništava tijekom prošle godine pravomoćno je oduzeto nešto više od 5,3 milijuna eura nezakonito stečene imovine. Iako je riječ o višemilijunskom iznosu, podaci pokazuju nastavak pada vrijednosti oduzete imovine, koja je sada na najnižoj razini u posljednje četiri godine. Takvi rezultati otvaraju pitanje zbog čega država oduzima manje nezakonito stečene imovine unatoč dojmu da ozbiljnog i sofisticiranog kriminala ne nedostaje.

DORH je objavio i podatke o posebnim dokaznim radnjama. Tijekom prošle godine pod mjerama tajnog praćenja i prisluškivanja bile su 213 osobe, dok je pod nadzorom istražitelja bio ukupno 261 telefonski broj.