FOTO Kroz 30 godina u morima bi moglo biti više plastike nego životinja

Ne treba smetnuti s uma da osim što životinje zabunom pojedu plastiku, zbog čega često ugibaju, otpad oštećuje i brodove, odnosno propelere, uništava staništa i dovodi do ekonomskih gubitaka jer se resursi troše na čišćenje mora, a usto zagađenje odbija turiste.
Također, ne treba zaboraviti da 70% kisika kojeg udišemo stvaraju morske biljke, a 30% CO2 kojeg proizvede čovjek apsorbiraju oceani. Metale poput žive razgrađuju planktoni, a živa kod čovjeka može uzrokovati Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest te neke srčane bolesti. Vrlo često nismo ni svjesni koliko život u moru filtrira ono što bi nam samima moglo naštetiti. Detalje o stanju u morima i što svatko u vezi toga može učiniti, objavila je Hrvatska platforma za smanjenje rizika od katastrofa koja djeluje u sklopu Ravnateljstva civilne zaštite.

Ilustrativno su prikazali i koliko je potrebno otpadu da se razgradi u moru. Apsolutni pobjednik je guma za koju se procjenjuje da joj je potrebno oko 2.000 godina da se razgradi, ali ne treba zanemariti ni staklo za koje ni ne postoje podaci. Od čestih predmeta u moru najbrže se razgrađuje toaletni papir - jedan mjesec.

Na ovaj problem upozorili su i iz Aquariuma Pula, a posebno se tiče koronakrize zbog kojeg su mora postala bogatija maskama, gumenim rukavicama i drugim zaštitinim i medicinskim otpadom koji je u širokoj upotrebi.

"Premda su satelitske snimke ukazale na smanjenje zagađenja zraka, s druge strane kriza onečišćenja plastikom doživjela je svoj vrhunac zbog pandemije covida-19", upozoravaju i dodaju:

"Naime, plastika predstavlja sve veći ekološki problem. Prema navodima nevladine organizacije OceansAsia procjenjuje se da je u 2020. godini proizvedeno 52 bilijuna zaštitnih maski za lice, a čak oko 1.56 bilijuna završava u morima diljem svijeta. Tako je npr. Kina povećala proizvodnju maski za 450% u samo mjesec dana, a posljedice korištenja maski i rukavica tijekom pandemije vidljive su širom svijeta te, prema istraživanjima, do 2050. u morima bi moglo biti više plastike nego životinja.

Obzirom na količinu plastike, Jadransko more svrstava se među najzagađenija mora. Morske životinje (npr. kornjače) vrlo često zamjenjuju plutajuće zaštitne maske ili rukavice za hranu što posljedično uzrokuje pothranjenost, trovanje ili čak smrt. Upravo na taj način plastika ulazi u organizam morskih životinja te, putem hranidbenog lanca, dolazi i do čovjeka. Odbačene zaštitne maske i rukavice nakupljaju se na morskom dnu i duž obale, a za njihovu razgradnju potrebno je 450 godina što predstavlja veliki ekološki problem za cijeli morski ekosustav."

https://www.facebook.com/aquariumpula/posts/4375592845807763

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.