Iako je aktualni američki predsjednik najavio svoju kandidaturu, već sada je utrku za mandat najavilo šest kandidata. Iako bi mogli ponovno gledati sraz Bidena i Trumpa i jedan i drugi mogli bi izgubiti kandidaturu u okviru svojih stranka. Situaciju u SAD-u, Ukrajini, BiH i Srbiji je za Novi dan komentirao bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač.
Podsjetimo, američki predsjednik Joe Biden objavio je da će se natjecati za drugi predsjednički mandat, ulazeći u životnoj dobi od 80 godina u žestoku novu kampanju za Bijelu kuću i potencijalni revanš s Donaldom Trumpom. Kandidaturu za drugi predsjednički mandat objavio je u trominutnom videu. Bidenov slogan za izbore 2024. glasi: “Završimo posao”.
“Biden u Demokratskoj stranci nema protukandidata”
No, sedam od deset Amerikanaca, uključujući čak 51 posto Demokrata, ne želi da se Biden ponovno kandidira, a gotovo polovica njih kao razlog je navela upravo njegovu dob, kaže anketa NBC-ja.
S druge strane, Trump ima 76 godina i za vratom mu pušu ozbiljni zakonski problemi, a još je nepopularniji od Bidena. Anketa NBC-ja kaže da samo 35 posto Amerikanaca vjeruje da bi on trebao opet biti kandidat za predsjednika, a čak 60 posto se tomu protivi.
Kovač kaže kako je teško procjeniti hoće li Joe Biden osvojiti još jedan predsjednički mandat, ali smatra kako u svojoj stranci neće imati pravog protukandidata.
“Ankete pokazuju da je Trump blizu i da je čak Ron De Santis blizu kod Republikanaca i mislim da će biti blizu”, kaže Kovač.
Na pitanje koliko je realno da ni Trump ni Biden ne dobiju potporu svojih stranka za kandidaturu na sljedećim izboriuma, Kovač odgovara da po trenutnom raspoloženju to nije realno. “Osim ako se nešto ne promjeni. Biden nema konkurencije, a Trump je ima u De Santisu”, rekao je Kovač i dodao da drugi kandidati koji se pojavljuju.
“De Santis je mlad, dinamičan, moderniji od Trumpa, trumpist sa svježijim licem. No, dovoljno je mlad da sačeka još jedan proces pa da se onda kandidira. Mislim da su i Trump i Biden dovoljno jaki u svojim taborima da je realno očekivati revanš sljedeće godine”, kaže Kovač.
Kovač smatra da Bidenova dob i sumnja javnosti u sposobnost obnašanja vlasti, a s obzirom na to da nema protukandidata u Demokratskoj stranci koji mu može zasmetati, Kovač smatra da Bidena to neće zaustaviti u kadndiaturi, ako mu zdravstveno stanje ostane kao do sad. “On će postati najstariji predsjednik u povijesti SAD-a i to će biti jedan novum i to je to”, kaže Kovač i dodaje da su ljudi koji služe u kabinetu SAD-a često stariji, iskusni i situirani ljudi.
“Ni Trump nije puno mlađi od Bidena”, ističe Kovač i dodaje da ipak često napada Bidena upravo preko njegovih godina i kognitivne i fizičke sposobnosti da obnaša vlast.
Kovač kaže da je sve to dio političke borbe, ali da na kraju o svemu odlučuju birači.
Dodaje i da ako Biden kao predsjednik SAD-a ima tu volju i ako mu se priznaje da je neke stvari dobro napravio poput borbe protiv inflacije i program reindustrializacije SAD-a, temeljem niže cijene energenata, “onda ga je teško zaustaviti”. “Čovjek to želi biti, predsjednik je, nema markantnog protukandidata, protukandidatkinje u Demokratskoj stranci, tako da ja očekujem da on ostane kanddidat kao što to očekujem od Trumpa, ako De Santis ne bude išao u bratoubilački rat ili ako preživi sve afere koje ga prate. Tako da očekujem novi sraz”, kaže Kovač i dodaje da će to biti i medijima zanimljivo.
Na pitanje tko je između Bidena i Trumpa pokazao veći uspjeh u vođenju međunarodne politike, Kovač odgovara da je Trump, što god mislio o njemu, jasno indentificirao Kinu kao glavnog konkurenta SAD-a. “A to čine i Demokrati danas, i još su žešći u artikulaciji američkih interesa. Trump je s druge strane bio blaži prema Rusiji”, kaže Kovač.
“Ali kad je riječ o Ukrajini i Trump je naoružavao Ukrajinu”, ističe bivši ministar i dodaje da u glavnim stvarima, kako u unutarnjoj, tako i vanjskoj politici Demokrati i Republikanci često postižu konsenzus pogotovo kad je riječ o američkim interesima ali naglašava da u strategiji kao takvoj ne vidi neku veliku razliku.
Rekao je da je kod Trumpa izražena jedna darvinistička perspektiva u kojoj nema nimalo humanizma. “To Trumpa uopće ne zanima. Riječ je o državama koje se bore za svoje interese i koje u jednom anarhičnom ambijenta uspijevaju ili ne uspijevaju svoje interese nametnuti”, kaže Kovač i dodaje da je Biden isti kao državnik, ali, tvrdi Kovač, on ipak ima javno izraženu humanističku crtu.
Kaže i da kad je riječ o Rusiji da bi Trump u nekim aspketima vjerojatno bio blaži. “Ali kad je riječ o čistim američkim interesima, onda treba upamtiti da je i Trump naoružavao Ukrajinu”, rekao je Kovač.
“Za nas je bitno da njegujemo dobre odnose s Amerikancima”
Ukrajina nije u poziciji da bilo što Amerikancima uvjetuje. Kaže da je Ukrajina u tako teškoj situaciji da bez anglofonskog svijeta i EU ne bi preživjela.
Na pitanje tko je bolji za američko hrvatsko partnerstvo, Biden ili Trump, Kovač kaže da je za nas bitno da s Amerikancima njegujemo dobre odnose. “To činimo, nema viznog režima, vojna i obavještajna suradnja dobro funkcionira, skupa dobro radimo kada je riječ o sigurnosti i stabilizaciji prilika u jugoističnoj Europi, tako da je za nas ovo s Bidenom dobro funkcinira, ali i s Trumpom je odnos bio konkretan”, kaže Kovač.
A na pitanje koliko je realno da Andrej Plenković postane šef NATO-a i koliko na izbor utječe SAD, Kovač kaže da sve članice NATO-a biraju glavnog tajnika NATO-a. “Naravno da veliku ulogu u izboru imaju Amerikanci i logično je da na čelo NATO-a nema posebno povjerenje amerikanaca kao najsnažnijeg čimbenika u savezu”, kaže Kovač i dodaje da bi svakako trebalo pitati premijera je li uopće zainteresiran za tu funkciju.
Bivši ministar vanjskih poslova komentirao je prijetnju globalnim ratom bivšeg ruskog predsjednika Dimitrija Medvedeva i ukrajinsku ofenzivu.
“Mi smo po logici stvari izloženi jednoj teškoj propagandi u ovom ratu u Ukrajini. Rusi imaju svoju, mi imamo svoju, čujemo non stop nekakve najave protuofenzive, no, sjetite se da mi uopće nismo najavljivali Oluju”, ističe Kovač i dodaje da misli da su amerikaci pripremili 9 ukrajinskih tenkovskih brigada za tu operaciju.
“Treba još čekati da se vrijeme stabilizira za bilo kakvu protuofenzivu”, smatra Kovač.
Na pitanje hoće li Zapadni saveznici tražiti od Ukrajine da krene u pregovore ili će je poduprijeti na potpuni povratak okupiranih teritorija Kovač kaže da je normalno da se Ukrajnci bore za povratak svojih treritorija i naglašava da je to nulta točka.
“Moje mišljenje je da uz tu borbu treba i pregovarati”, kaže Kovač. Smatra da će do mirovnog sporazuma ili primirja doći kad tad. “A kako će to izgledati, mi to ne možemo znati. Mi samo možemo vidjeti sljedeće: Ukrajina nije vojno poražena, Rusija nije ekonomski poražena, Rusija funkcionira, ruska ekonomija je otporna, a hoće li to biti scenarij da će jedan dio teritorija biti nedostupan Ukrajincima mi to ne znamo”, rekao je Kovač.
Na pitanje je li opasnost od nuklearnog sukoba danas veća, Kovač smatra da ako se pređu ruske crvene linije da su spremni na korištenje nuklearnog oružja. Spomenuo je navodni ukrajinski napad na Moskvu i upozorava da bi takav napad mogao radikalizirati Ruse.
“Tresla se brda rodio se miš”
Komentirao je i situaciju u BiH i najavu secesije Republike Srpske od strane Milorada Dodika.
“Sve dok je EUFOR prisutan, sve dok imamo koncentraciju najbitnijih dionika u Europi i SAD-a, to je za mene ‘tresla se brda, rodio se miš”, kaže Kovač.
Međutim, upozorava da te ideje ne nestaju. Kaže kako Aleksandar Vučić mijenja retoriku nakon što su mu propali pregovori s Albinom Kurtijem.
“Treba ih pritisnuti maksimalno. Prema Dodiku treba biti jasan, treba mu reći nemoj raditi te stvari jer ćemo intervenirati”, kaže Kovač i dodaje da je ta retorika bezopasna no upozorava da koncentracija međunarodne zajednice mora biti prisutna i jaka.
Komentirao je i odluku vijeća Europe o primanju Kosova u tu europsku organizaciju. Hrvatska je snažno podržala članstvo Kosova u Vijeću Europe, što je na sastanku Ministara EU potvrdio i hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman. Za prijem je glasala i Crna Gora dok je Bosna i Hercegovina bila suzdržana.
“To je gubitak energije kad je Srbija u pitanju, ona to neće moći zaustaviti to je nepovratan proces. Za Srbiju bi bilo najbolje da što prije prihvati realnost, da operacionalizira sporazum s Kosovom, da može normalno surađivati i da krenu prema približavanju i članstvu Europskoj uniji”, kaže Kovač i dodaje da se Vučić boji da ostane zapamćen u povijesti kao srbijanski predsjednik koji je priznao Kosovo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!