Mala i siromašna zemlja, a geopolitički silno važna? "I tamo traje sraz Rusije i Zapada"

Medijska pažnja posvećena izborima u Moldaviji nadilazi uobičajeni značaj i količinu vijesti iz te države, a razlog leži u ondje prisutnom snažnom ruskom utjecaju. Međutim, blok proruskih stranaka na izborima je uvjerljivo poražen od proeuropske Stranke akcije i solidarnosti (PAS) koju vodi tamošnja predsjednica Maia Sandu. PAS tako ostaje na vlasti koju je osvojio i na izborima prije četiri godine.

Sami izbori su protekli u atmosferi navodnih ruskih uplitanja u njih, širenja dezinformacija i kupovine glasova. Čelnici poraženog proruskog bloka već su pozvali na prosvjede protiv nove stare vlasti.

Još jedna Putinova strateška enklava

Moldavija je jedna od bivših sovjetski republika koja je 1991. godine proglasila nezavisnost. Ima vrlo snažne kulturne i jezične veze s Rumunjskom. Većina stanovništva zapravo su etnički Rumunji, a od prije dvije godine umjesto moldavskog jezika, koji je zapravo narječje rumunjskog, službenim je proglašen rumunjski jezik.

S druge strane, lijevo od rijeke Dnjestar nalazi se Pridnjestrovska Moldavska Republika iliti Pridnjestrovlje, odnosno Transnistrija kako je zovu Moldavci. Riječ je o regiji u kojoj većinom žive Rusi i koja je 1992. proglasila odcjepljenje od Moldavije. Ondje ima i ruskih trupa, a nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine mnogi su analitičari predviđali kako bi upravo Moldavija, preko separatističkog Pridnjestrvolja, mogla biti sljedeća na meti Vladimira Putina.

Ta se nepriznata odcjepljena regija smatra Putinovom strateškom enklavom čijim bi zauzimanjem Rusija i s te, svoje jugozapadne strane, izbila na granice NATO-a, odnosno Rumunjske.

"Ovaj put je Europa pobijedila"

Moldavija koja je dugo nakon osamostaljenja bila u ekonomskom i političkom zagrljaju Rusije, teži članstvu u Europskoj uniji, što je bio jedan od razloga proglašenja rumunjskog jezika službenim, budući da je jedan od službenih jezika EU-a. Od 2022. godine i ruske agresije na Ukrajinu, zadobila je znatno veću pažnju europskih čelnika, a i službenu kandidaturu za članstvo u EU-u. Usto, gotovo milijun Moldavaca ima i rumunjsko državljanstvo što im već sada omogućava lakše kretanje i zapošljavanje u EU.

Zbog niza razloga ta inače slabo vidljiva zemlja na geopolitičkim je kartama označena intenzivnim bojama. Područje važno u sadašnjim i budućim napetostima između EU-a i NATO-a s jedne strane te Rusije s druge.

Izbori u Moldaviji bili su, po riječima vanjskopolitičkog stručnjaka Bože Kovačevića, još jedan sraz Rusije i Zapada.

"Ovaj put je Europa pobijedila. No pitanje je, uopće, bi li bilo tako jer građani jednog dijela te države (Pridnjestrovlja) ne mogu slobodno odlučivati budući da ono nije pod nadležnošću središnje vlasti."

"Dio Moldavije je pod ruskom okupacijom"

To je, smatra Kovačević, još jedan od žalosnih primjera da male zemlje postaju poprišta sukoba velikih sila.

"Pridnjestrovlje ima otprilike status kakav ima Donbas u Ukrajini jer tamo žive ljudi koji govore ruskim jezikom, što ruska vlast onda koristi kao argument za nametanje svojih imperijalnih politika. Ali sve te aktualne napetosti zapravo su posljedica napetosti između Rusije i Zapada. Dok nema normalnih odnosa između velikih igrača, male zemlje s ruba patit će kao i do sada", kaže.

Kovačević napominje da je dio teritorija Moldavije de facto pod ruskom okupacijom, što znači da središnja vlast ne kontrolira u cijelosti svoj teritorij. To otežava i ulazak Moldavije u Europsku uniju. U tom smislu, Kovačević kaže da je status Moldavije usporediv s kandidacijskim statusom Ukrajine.

"Ako bi mjerili stupnjem unutarnjeg uređenja, onda je kandidacijski status i Moldavije i Ukrajine nezaslužen. Ovako je taj status politička poruka Rusiji da te države neće pripasti njoj nego Europskoj uniji."