Početak ove godine nije bio obilježen samo glavoboljama i žaljenjem. Za zemlje Europske unije, započela je i s podsjetnikom na sve ekološke obveze koje moraju ispuniti prema postojećim zakonima.
Naime, na teškom putu prema postizanju ekološke utopije do 2050., EU je postavila privremene ciljeve kako bi pratila napredak u smanjenju razina onečišćenja, emisija stakleničkih plinova koji zagrijavaju planet i obnovi prirode.
Od odvojenog prikupljanja otpada do financiranja projekata za očuvanje bioraznolikosti, postoji pet zacrtanih ciljeva koje bi 27 članica Unije trebalo ispuniti ove godine. Ali, većina ih, uglavnom, ne ispunjava, prenosi Politico.
Tekstil
Jedan od glavnih ciljeva održivosti EU-a je smanjenje štetnih učinaka otpada na okoliš. Kako bi to postigla, EU očekuje da države članice uspostave učinkovite sustave prikupljanja za sve veći popis vrsta otpada. Staklo, papir, hrana…
Od 1. siječnja, zemlje EU-a moraju odvojeno prikupljati odjeću i tkanine. To znači da one neupotrebljive cipele, stare jakne i prljave plahte više ne smiju završavati u običnim kantama za smeće. Jer, najnoviji podaci ekološke agencije EU-a iz svibnja 2024. pokazuju da samo 11 zemalja ima obvezne sustave za odvojeno prikupljanje otpada, dok je još 14 uvelo dobrovoljne inicijative.
U istom duhu smanjenja otpada u modnom sektoru, EU je zabranila uništavanje neprodane odjeće i obuće. No ta odluka ima posljedice. Nedavna istraga Projekta izvještavanja o organiziranom kriminalu i korupciji (OCCRP) otkrila je da je Rumunjska postala odlagalište odbačene odjeće iz EU-a jer tone doniranih odjevnih predmeta završavaju u smeću.
Reciklaža
Stroža pravila o gospodarenju otpadom uklapaju se u širu strategiju EU-a za ponovno korištenje vrijednih materijala iz odbačenih proizvoda. Prema zakonu o otpadu EU-a, zemlje Unije bi do 2025. trebale reciklirati ili pripremiti za ponovnu upotrebu najmanje 55 posto komunalnog otpada.
Postoje i ciljevi specifični za proizvode. Primjerice, 27 zemalja bi trebalo reciklirati najmanje 65 posto ambalažnog otpada – poput posuda u kojoj je hrana za van, papirnatih omota i kartonskih kutija – te 65 posto sve elektroničke robe koja je plasirana na tržište EU-a kroz posljednje tri godine.
Teško je točno znati je li regija na putu ispunjenja tih ciljeva, budući da su najnoviji podaci statističkog ureda EU-a iz 2022.
Ipak, Politico može donijeti obrazovanu procjenu – prvo, jer je Komisija u ljeto 2023. upozorila da će većina zemalja vjerojatno propustiti ciljeve prema izvješću o napretku. Drugo, jer brojke govore same za sebe. U 2022., Njemačka, Austrija, Slovenija i Nizozemska bile su jedine zemlje koje su ispunile ciljeve za 2025., dok su Belgija, Luksemburg i Italija bile na samom pragu ispunjenja. Više od polovice zemalja već je ispunilo ciljeve za ambalažu. U međuvremenu, samo Latvija, Slovačka i Bugarska prikupljaju potrebnu količinu e-otpada.
Plastika
Fokusirajući se na plastiku, Bruxelles je postavio pravila za njezinu proizvodnju, korištenje i reciklažu.
U ovoj godini, zemlje EU-a trebale bi prikupiti 77 posto plastičnih boca za jednokratnu upotrebu koje se plasiraju na tržište. Kako bi stvari bile još zelenije, sve nove boce proizvedene i prodane u Europi od ove godine trebale bi sadržavati najmanje 25 posto reciklirane plastike.
Statistički ured Komisije trenutačno ne izvještava o broju prikupljenih boca, no neke tvrtke aktivne u sektoru žele pokazati da njihovi poslovni modeli donose rezultate.
Primjerice, Sensoneo – slovačka tvrtka za upravljanje otpadom koja prodaje uređaje za povrat boca i limenki uz povrat naknade – tvrdi da zemlje EU-a koje koriste ovu tehnologiju imaju stope prikupljanja iznad 80 posto.
Priroda
Kada je riječ o zaštiti prirode, većina ciljeva EU-a postavljena je za 2030., dajući članicama malo više prostora za prilagodbu. No, EU kao regionalni blok ima neke obveze koje mora ispuniti, osobito na međunarodnoj sceni.
Postojeći zakoni o korištenju zemljišta navode da je EU trebala održati razine ponora ugljika između 2021. i 2025. Inače, ponori ugljika su prirodni resursi poput šuma i močvara koji upijaju CO2.
Unatoč naporima da se zakonom regulira korištenje zemljišta i zaštiti šume, ponori ugljika na kontinentu se smanjuju.
U konačnici, kao i kod većine stvari, obnova i zaštita koštaju novac. Na 15. UN-ovoj konferenciji o bioraznolikosti u Montrealu 2022., zemlje, uključujući članice Unije, obećale su godišnje izdvajati najmanje 20 milijardi dolara za razvojnu pomoć bioraznolikosti zemalja u razvoju do 2025. Od 2024., financijske obveze za bioraznolikost brojale su se u milijunima.
Automobili
Nakon proizvodnje energije i grijanja, promet je najzagađeniji sektor u Europi, a Bruxelles želi da proizvođači automobila poduzmu nešto po tom pitanju. Zato je EU odredila proizvođačima automobila da do kraja 2025. vozila trebaju emitirati 15 posto manje CO2 nego 2021.
Kazna za prekoračenje iznosi 95 eura po gramu CO2 po kilometru za svako neusklađeno vozilo. Prema ekološkoj udruzi Transport&Environment, ovo je područje u kojem stvari izgledaju dobro pa se cilj potencijalno i ispuni prije početka 2026.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!