USKOK-ova istraga protiv skupine osumnjičenih za ilegalnu zaradu na krađi intelektualnog vlasništva, odnosno prodaji piratskih televizijskih paketa, putem tzv. IPTV, još uvijek je u tijeku. Kakav se sudski rasplet može očekivati, raste li broj kaznenih djela kojima se krši intelektualno vlasništvo, koliko je uopće sudskih procesa u tijeku zbog ove vrste kaznenih djela?
Sve to pitali smo Maju Bilić Paulić, odvjetnicu specijaliziranu za zaštitu intelektualnog vlasništva. Zanimalo nas je jesu li, prema uvidu u sudsku praksu, kaznena djela kojima se krši intelektualno vlasništvo u porastu.
Statistika otkriva trend
Bilić Paulić: “Prema podacima iz statističkog izvještaja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, broj kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva je u padu, no to nipošto ne znači i smanjenje broja kriminalnih aktivnosti u segmentu prava intelektualnog vlasništva, već samo da ih se ne procesuira.
Tako primjerice u 2015. imamo ukupno 70 prijavljenih punoljetnih osoba zbog počinjenja kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva i to njih 43 u području autorskih i srodnih prava, a 27 u području industrijskog vlasništva. Tijekom 2023. ta brojka značajno je niža, pa tako imamo tek 12 osoba prijavljenih radi počinjenja kaznenih djela protiv autorskog i srodnih prava te osam prijavljenih radi počinjenja kaznenih djela protiv industrijskog vlasništva.
U 2023. u kaznenom postupku optužene su dvije osobe zbog počinjenja kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva, a dvije osobe proglašene su krivima. U toj istoj godini u kaznenom postupku također je dvjema osobama izrečena bezuvjetna novčana kazna”, navodi.
Novčane kazne počiniteljima
“Što se tiče prekršajnih postupaka, tu je statistika značajno bogatija. Lani smo imali ukupno 1.700 fizičkih te pravnih i odgovornih osoba okrivljenih u prekršajnim postupcima zbog povreda propisa o intelektualnom vlasništvu, od čega 1.649 zbog povrede propisa o autorskom pravu, 45 zbog povrede propisa o žigu, a šest zbog povrede propisa o industrijskom dizajnu. Slijedom toga su 1.682 osobe, dakle, 99 posto prijavljenih osoba, proglašene krivima odnosno odgovornima za počinjeni prekršaj. Izrečeno je 1.680 novčanih kazni u prekršajnim postupcima protiv fizičkih te pravnih i odgovornih osoba.
S druge strane, statistički podaci na razini Europske unije ukazuju na to kako je 2023. u odnosu na ranije razdoblje značajno porastao broj aktivnosti nadležnih tijela u borbi protiv kriminaliteta u području intelektualnog vlasništva. Podaci EMPACT-a, sigurnosne inicijative pokrenute od strane država članica Europske unije usmjerene identificiranju prijetnji vezanih uz organizirane i teške oblike međunarodnog kriminaliteta te definiranju prioriteta u borbi protiv ovakvih nezakonitih djelovanja, pokazuju da je broj istraga kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva porastao lani u odnosu na godinu ranije i to s 51 na 1.406. Broj uhićenja porastao je s 115 na 1.096, a četverostruko se povećala i vrijednost oduzete imovine.
Dakle, usprkos statistici i to onoj nacionalnoj koja uvijek ne reflektira realno stanje, te uzimajući u obzir brojna istraživanja, prvenstveno ona na razini Europske unije koja zajednički provode EUIPO i EUROPOL, ipak možemo zaključiti kako je kriminalitet u području intelektualnog vlasništva u značajnoj ekspanziji”, potvrđuje odvjetnica.
N1: Koji su razlozi tome?
Bilić Paulić: “Razlozi za to su brojni. Ključni pokretači koji doprinose porastu kriminaliteta u području intelektualnog vlasništva oblikovani su različitim tehnološkim, ekonomskim i društvenim trendovima.
Globalizacija i sveopća digitalizacija, pristup internetu i prometnoj infrastrukturi pogoduju povećanju kriminalnih aktivnosti u području intelektualnog vlasništva. Društva s većim udjelom mladog stanovništva u ukupnoj populaciji, slabije ekonomske i kupovne moći s nižim udjelom BDP po glavi stanovnika, s nižim udjelom visokoobrazovanih i višim udjelom nezaposlenih sklona su u većoj mjeri sudjelovati u kriminalnim aktivnostima protiv intelektualnog vlasništva. Čine to kao aktivni počinitelji povreda ili kao dionici lanca kriminalnih aktivnosti, ili pak kao korisnici usluga i konzumenti proizvoda kojima se povrjeđuje pravo intelektualnog vlasništva”, rekla nam je odvjetnica.
Kakva je situacija u RH?
N1: U Hrvatskoj, kako se čini, nismo do sada imali puno slučajeva kršenja intelektualnog vlasništva u kaznenom smislu. Više je građanskih i trgovačkih sporova, zar ne?
Bilić Paulić: “Točno. Na dan 1. siječnja 2023. nadležni trgovački sudovi imali su u rješavanju ukupno 280 predmeta iz područja prava intelektualnog vlasništva iz prethodnog izvještajnog razdoblja. Tijekom 2023. zaprimljeno je 347 novih predmeta, a riješen je 331 predmet, odnosno njih 53 posto.
Najveći broj predmeta zaprimljenih na trgovačkim sudovima tijekom 2023. odnosio se na područje kolektivnog ostvarivanja autorskog prava, odnosno 81 posto. Zatim slijede predmeti vezani uz individualno ostvarivanje autorskog prava, njih je 12 posto. Napravo žiga odnosi se pet posto predmeta, a neznatan broj predmeta odnosi se na druga područja intelektualnog vlasništva.
Broj zaprimljenih predmeta iz područja prava intelektualnog vlasništva na godišnjoj razini na nadležnim trgovačkim sudovima smanjio se sa 368 u 2022., na 347 u 2023. godini, odnosno za šest posto.
Na ovom mjestu bi htjela naglasiti kako je jako veliki broj predmeta iz područja prava intelektualnog vlasništva rješava u postupcima medijacije na način da nositelji prava s povrediteljem zaključuju nagodbu. To je daleko najefikasniji i najbolji način rješavanja većine sporova u području prava intelektualnog vlasništva u kojem se u vrlo kratkom roku dolazi do zadovoljavajućeg rješenja pravne situacije i uz značajno niže troškove”.
N1: Je li domaće pravosuđe dovoljno senzibilizirano za zaštitu intelektualnog vlasništva? Jesu li istražitelji i suci dovoljno educirani?
Bilić Paulić: “Republika Hrvatska ima razvijen sustav provedbe prava intelektualnog vlasništva u skladu europskim i međunarodnim standardima. Međutim, pravosudni sustav Republike Hrvatske, kao takav je izuzetno trom, neefikasan i dokazano neprikladan za rješavanje većine sporova iz područja prava intelektualnog vlasništva.
Razlozi za to su brojni, a svakako da bi bolja edukacija svih dionika pravosudnog sustava u ovom specijaliziranom pravnom području doprinijela efikasnijem procesuiranju i sankcioniranju povreda intelektualnog vlasništva. Ključno je senzibilizirati ne samo pravne stručnjake, već i same građane o važnosti zaštite intelektualnog vlasništva kao temelju svakog društva, kao okosnici njegove izgradnje i prosperiteta, ali i o štetnim posljedicama koje povrede prava intelektualnog vlasništva uzrokuju, ne samo za pojedinačne nositelje prava, već i za društvo u cjelini, za njegov integritet, za gospodarstvo”, govori odvjetnica.
Kako se najbolje zaštititi?
N1: Može li se više prevencije postići strožim zatvorskim kaznama? Kakve se kazne uopće izriču zbog povreda intelektualnog vlasništva?
Bilić Paulić: “Ovisi o kojem segmentu prava intelektualnog vlasništva je riječ. U pravilu, kazne zatvora za kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva se ne izriču. Najčešće se izriču novčane kazne, a predmeti koji su namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje tih kaznenih djela ili su nastali njihovim počinjenjem se oduzimaju i uništavaju.
Međutim, svjedočimo porastu sve težih oblika kriminaliteta iz domene intelektualnog vlasništva, ozbiljnim međunarodnim kriminalnim organizacija koji kaznenim djelima koja čine ne samo da stvaraju enormnu financijsku štetu, već ugrožavaju sigurnost, zdravlje ljudi, stoga je moguće da će za kaznena djela takvog značaja sudovi izricati i najteže sankcije, čak i zatvorske kazne. Teže sankcioniranje takvih počinitelja može imati odvraćajući učinak na buduće potencijalne počinitelje.
Ponovno naglašavam, iznimno je važno raditi na jačanju svijesti samih građana i educirati ih o tome da sudjelovanjem u lancu kriminalnih aktivnosti protiv intelektualnog vlasništva, dakle samom konzumacijom, odnosno kupnjom primjerice krivotvorenih i piratskih proizvoda također povrjeđuju zakon te da takve aktivnosti povlače ne samo građansku, već i kaznenu odgovornost.
Edukacija, osvješćivanje i preuzimanje odgovornosti na osobnoj razini u svrhu prevencije su uvijek bolji izbor od represije”, zaključila je Maja Bilić Paulić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!