SDP-ovka pobrojala "apsurde" u Bačićevim novim zakonima

Podsjetimo, u Saboru se raspravljalo o tri nova zakona koji obuhvaćaju prostorno uređenje, gradnju i energetsku učinkovitost u zgradarstvu.

"Odbačeno je više od 80 posto primjedbi"

Jasenka Auguštan-Pentek tvrdi da je javno savjetovanje bile provedeno samo "pro forme": "Odbačeno je više od 80 posto primjedbi stručnjaka. Bilo je burno i na Odboru za graditeljstvo jer mi nikako nismo htjeli da se objedine ti zakoni, tražili smo da se povuku i da se analiziraju sva mišljenja koja su došla od stručnjaka, da se zakoni pripreme kvalitetnije i da možemo raspravljati o svakom pojedinačno. Dokaz da se njima žuri da se zakoni donesu je da su raspravu objedinili, radi se o tri opsežna zakonska prijedloga, mi kao saborski zastupnici ne možemo kvalitetno raspravljati o svakom zakonu pojedinačno niti dati primjedbe na određene članke. Tražili smo i kod glasanja da još jednom promisle i da se povuku ti zakoni, da se analiziraju sve primjedbe koje su stigle i da tek onda mogu ići u saborsku proceduru."

"Preko tisuću stranica primjedbi"

"Za Zakon o energetskoj učinkovitosti je preko tisuću stranica primjedbi, oko 1700, 1800 primjedbi stručnjaka. Zakon o graditeljstvu ima preko 700 stranica primjedbi. Ništa nije bilo važno, nije se analiziralo, savjetovanje ne provode jer ih je briga što ljudi misle nego samo zato da ispune formu i provedu savjetovanje", dodala je.

"Nekome se želi pogodovati"

Zašto im se žuri?

"Nekome se želi pogodovati, vjerujem da ćemo za godinu ili dvije vidjeti zbog koga ili zbog čega se ti zakoni donose. Nikako ne u korist naših građana i prostora u kojem živimo", odgovorila je Auguštan-Pentek.

"Ako donesu te zakone tražit ćemo ustavnost jer se krše neki propisi koji su Ustavom propisani, a to su pravo vlasništva, pravo jedinica lokalne samouprave da donose planove u svom prostoru, u gradovima i općinama. Nećemo stati s borbom, borba ide dalje, vjerujem da postoji mali glas razuma i da vide da to nije nešto treba prisilno donijeti i da treba zaštititi građane i prostor u kojem živimo", dodaje.

Podsjetimo, Hrvatska komora arhitekata obratila se saborskim zastupnicima i čelnicima lokalne samouprave kako bi ukazala na štetne posljedice predloženog Zakona o prostornom uređenju.

Auguštan-Pentek upozorila je na dio zakona o priuštivom stanovanju: "Priuštivo stanovanje koja je dobra mjera, pohvalna je, uvrštava se u zakon, a omogućuje gradnju priuštivih stanova van građevinskog prostora, odnosno daje mogućnost širenja na poljoprivrednom i šumskom zemljištu. To je čudno jer imamo puno građevinskih neizgrađenih prostora, imamo dovoljno prostora, time radimo naselja u prostoru gdje nema adekvatne infrastrukture. Daje se naslutiti da će se graditi neki stanovi i tko zna hoće li služiti za priuštivo stanovanje ili će se prodavati kasnije za par tisuća eura."

"Apsurdno"

Osvrnula se i na urbanu komasaciju: "Sama po sebi bi bila dobra kada je to zbog javnog interesa, ali u ovom zakonu daju mogućnost privatnim investitorima da ako imaju ili otkupe 51 posto zemljišta da ostatak mogu otuđiti od građana, to je apsurdno. Ministar je rekao da to postoji u Europi, ali nema nigdje u Europi da se da nekom privatnom investitoru, krupnom kapitalu da oduzima zemlju građanima i gradi nešto. To postaje strateški interes, što je apsurd."

"Ako jedinice lokalne samouprave ne donesu urbanističke planove za nerealne rokove koje su dali, dvije godine nakon prostornih planova, investitor može ići u Ministarstvo i zatražiti građevinsku dozvolu, a da se uopće ne pita jedinice lokalne samouprave. U prostornom planu, recimo, imamo kvart s obiteljskim kućama i nikne neka zgrada s 50 stanova jer je Ministarstvo dalo građevinsku dozvolu", dodaje.