
Nakon plime proturječnih informacija o dosadašnjoj turističkoj sezoni, nestrpljivo su bili iščekivani podaci za dva udarna mjeseca, srpanj i kolovoz.
I stigli su, predstavljeni sa suzdržanom euforijom. Turistički srpanj i kolovoz pridodani prvom polugodištu, podvučeni i zbrojeni kažu da je turističkih dolazaka u dosadašnjih osam mjeseci bilo dva posto više, a noćenja 0,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
"Hrvatski turizam bilježi rekordne rezultate i kada govorimo o turističkom prometu i kada govorimo o potrošnji. Zadovoljni smo ostvarenim, iako prostora za napredak još imamo, a posebno u kontekstu daljnje stabilizacije cijena, koja ostaje ključan faktor i u ostatku godine, ali i u pripremama za sljedeću godinu", izjavio je na predstavljanju osmomjesečnih rezultata ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
Otupjela špica sezone
Brojke su, eto, podastrte, iako nikad ranije nisam na svoje uši čuo, a i pročitao što u ozbiljnim što u trivijalnim raspravama na raznim društvenim platformama toliko puno tvrdnji koje su u opreci sa službenom statistikom. Sažeto, ljudi s obale i oni koji su ljetos tamo bili kažu da odavno nisu vidjeli manje turista. Negdje u raskoraku između službenih brojki i subjektivnih dojmova valja tražiti istinu o turističkoj sezoni.
Iz podataka koje su predstavili ministar turizma i šef krovne turističke organizacije daju se izvući dva zaključka. Prvi, da je špica turističke sezoneotupjela jer je bilo manje gostiju. Možda ne toliko zbog skupoće u tih šezdesetak dana iz kojih treba izvući financijski maksimum, nego zbog klimatskog faktora. Srpanj i kolovoz naprosto su postali prevrući i mnogima neizdrživi za odmor uz more koje sve manje osvježava. Težišta se polako prebacuju na predsezonu, koja je ove godine bila vrlo dobra, i na posezonu čije ovogodišnje rezultate tek treba vidjeti. Time, na neki način, viša sila pomaže hrvatskom turizmu da postane ono što se strateškim planovima zacrtavalo dva desetljeća i sažimalo u "cjelogodišnji turizam" kao dobitnu formulu.
Manje troše, više potroše
Drugo, u srpnju i kolovozu bilo je manje turista, ali je potrošnja istodobno bila sedam posto veća nego lani. Taj višak novca uz manjak turista jasno govori da je sve poskupjelo. Ako se u obzir uzmu i jadikovke jadranskih ugostitelja o gostima koji troše manje nego prije, eto logičkog paradoksa domaćeg turizma: manje se troši, a više potroši.
No nije Hrvatska specifična po tome. I druge mediteranske zemlje hrvaju se sa skupoćom. Turska, još nedavno pojam jeftinog turističkog izobilja gubi taj imidž. I Grčka je, premda manje, suočena sa sličnim problemom. Turistički minusi Italije poprilični su, u Španjolskoj nešto blaži, ali cijene su posvuda porasle. Usprkos tomu, rezultati su i dalje dobri valjda stoga što mnogi Europljani ljetovanje na toplim morima još uvijek ne dovode u pitanje držeći se navike da u srpnju ili kolovozu progutaju knedlu skupoće, plate više za isto ili manje nego lani ('manje troše, više potroše') pa najesen štede na koječemu drugom.
Priuštivi luksuz
Ljetovanje na Jadranu još je u okviru priuštivog luksuza, a dokad će - ne zna se. Donekle ohrabruje što nadležni - premijer, resorni ministar, šef Hrvatske turističke zajednice i oni niže šarže ističu, istinabog oprezno i zavučeno u retke, ali sve češće, da je nužno obuzdavanje cijena. Ili kao što ministar Glavina kaže da "prostora za napredak još ima, posebno u kontekstu daljnje stabilizacije cijena, koja ostaje ključan faktor i u ostatku godine, ali i u pripremama za sljedeću godinu".
Odozgo se izravno petljati ne mogu i ne usude, ali barem više ne šute da su cijene pretjerane, bezobrazno visoke, naročito u dijelu privatnog smještaja koji za traženu cijenu ne nudi ni upola toliko kvalitete čineći time lošu reklamu svima. Kada se zbog jednog dijela na cjelinu zalijepi etiketa 'pohlepnih' iznajmljivača, ugostitelja, taksista … (nastavi niz) teško ju je sastrugati do kraja.
Turizam nam i dalje pliva
Turista neće uzmanjkati. Možda će neki naši tradicionalni gosti tražiti nešto novo, pogotovo ako su zasićeni ili se osjećaju namagarčenima zbog onoga što za novac koji su dali zauzvrat dobiju. No mnogi će, što zbog sentimenta, navike ili blizine, nastaviti dolaziti ovdje. O tim vjernim gostima valja brinuti jer zahvaljujući njima turizam nam i dalje pliva, ne tone.
Na koncu svake sezone netko iz turističkog sektora spomene kako iz nje "treba izvući pouke za sljedeću". Bolje zato da ovo, statističkim rekordima usprkos, bude ljeto istine, sezona upozorenja nego da sljedeća bude sezona utapanja.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare