Špika: "Hoćemo mir u svijetu" je konkretniji od zahtjeva da neto plaća bude 2200 eura neto

Špika je kritičan prema načinu na koji se organizira taj prosvjed jer smatra da organizatori nisu dali odgovore na nekoliko ključnih pitanja.

"Oni nisu definirali za koga se i za što borimo. Kome se trebaju dizati plaće i na koji način? Za koje veće mirovine se borimo, jer vlada svako malo izlazi s povećanjem plaća i mirovina samo “nekima”? Bore li se oni za javni sektor, za 250 tisuća javnih službenika i namještenika ili za 1,5 milijuna radnika? Ako je to za veće plaće za radnike, onda je moje pitanje zašto se onda ne zalažete da umjesto minimalne plaće imamo minimalnu cijenu rada", upozorava Špika.

Dodao je i da "u javnom sektoru nitko ne radi za minimalnu plaću, a u privatnom sektoru sve možete prijaviti na minimalne plaće, od NKV radnika do nekog s VSS-om".

"Za te ljude se ne bori nitko, privatne firme uglavnom nemaju sindikate. Jedini način zaštite radnika u privatnom sektoru je da se odredi minimalna cijenu rada po satu - po djelatnostima i zanimanjima", naglasio je Špika.

Pogrešna matematika

Komentirao je i zahtjeve organizatora najavljenog prosvjeda da neto plaća u Hrvatskoj treba biti 2200 eura.

"U kontekstu tih 2200 eura neto nedostaje ključni odgovor na ključno pitanje kako ćemo doći do toga. "Hoćemo mir u svijetu" je konkretniji prijedlog od toga!", istaknuo je Špika.

Kaže kako se visina mirovine treba određivati sukladno stažu i onome koliko se uplaćivalo za mirovinu.

"Cijelo vrijeme slušamo da je loš omjer zaposlenih i umirovljenika, ali matematika kaže nešto posve drugo. Imamo 1,7 mln zaposlenih, a plaća je 2100 bruto prosječno - ispada da se 8,5 mlrd skupi od mirovinskih doprinosa, a to znači da bi mirovina trebala biti 950 eura", upozorava Špika.

Više je puta tijekom gostovanja ponovio da bi se BUZ priključio prosvjedu kad bi znali koji su konkretni zahtjevi, a ne da "da tamo netko priča nešto iza čega ne možemo stajati i da se moramo kasnije od toga ograđivati".

"Problem je formula za izračun mirovine"

Špiki je posve neprihvatljivo usklađivanje mirovina s istim iznosom "jer je to uravnilovka bez logike". Zalaže se za vraćanje na uzrok problema, a to je formula za izračun mirovine.

"Aktualna vrijednost mirovine je 14,4 eura po godini staža, a trebala bi biti iznad 20 eura. Moramo krenuti od te aktualne vrijednosti mirovine i onda se dogovarati hoćemo li 13. mirovinu, da svaka majka dobije godinu po djetetu, da se studiranje uračuna u redovni radni staž,..., ali oni to neće", tvrdi Špika.

Ističe da se minimalna mirovina mora vezati uz broj godina radnog staža.

"Ekipa iz ministarstva izbjegava suočavanje sa mnom"

"Nema minimalne mirovine. Minimalna mirovina se veže uz broj godina radnog staža - ne može isto imati netko s 15 i s 41 godinom staža. Mora biti vezana za vrijednost godine radnog staža. Ako je mirovina za 15 godina rada oko 300 eura, onda za 41 godinu rada ne bi mogla biti manja od 800 eura. Oni bi mirovinu 440 eura, 27-28 eura po godini do 15 godina staža, a da se nakon toga obračunava po nižoj cijeni, od ovih 14 eura. To je populistička mjera dodvoravanja 300 tisuća ljudi s minimalnom mirovinom od 350 do 400 eura", naglasio je Špika i zapitao se što je onda s ostalih 900 tisuća radničkih mirovina.

Na kraju je rekao kako ima dovoljno novca za veće radničke mirovine, ali da vlast manipulira.

"I danas dovoljno prikupimo za radničke mirovine. Ekipa iz ministarstva izbjegava suočavanje sa mnom jer meni ne mogu muljati i brzo im dokažem da su u krivu. Prosječna mirovina bi danas trebala biti 950 eura", zaključio je Špika.